Otkako traje uzlet registrirane pršutarske proizvodnje u Istri, sve je zamjetniji problem nedostatka odgovarajuće sirovine. Prema tržišnim standardima, svinje se kod velikih proizvođača tove do težine od 120 kilograma, od takvih svinja mi u mesnicama kupujemo svježe svinjsko meso, a takve su svinje također zadovoljavajuća sirovina i za tradicionalne proizvode u nekim dijelovima Hrvatske, primjerice u Slavoniji za kulen, ali ne i za istarski pršut, jer se prema tradiciji pršut u Istri radio od butova svinja teških od 180 do 220 kilograma.
Takve svinje, u stručnom žargonu nazvane teške svinje, u Hrvatskoj organizirano i masovno u redovnoj proizvodnji ne proizvodi nitko, čak ni farme u Slavoniji ili Međimurju, a da bi ih istarski pršutari ipak dobili, moraju posebno naručiti njihov tov.
U Istri pak nitko masovno ne tovi nikakve svinje, ni lake ni teške, a ono što se do statusa teške svinje tovi u domaćinstvima vrlo je različitog podrijetla, pasmine, veličine i kvalitete ishrane.
Prvi konkretniji korak u tom pravcu upravo je učinila Agencija za ruralni razvoj Istre, pokrenuvši eksperimentalni program uzgoja teških svinja u suradnji s kaznionicom u Valturi.
Najvažniji cilj ovog praktičnog eksperimenta je ekonomska održivost tova teških svinja u Istri, odnosno testiranje može li prodajna cijena gotovih proizvoda od mesa cijele svinje pokriti troškove njene proizvodnje.
Kaznionica u Valturi je već dugo najveći pogon za tov svinja u Istri, s kapacitetom od stotinu svinja, koje su se dosad uzgajale isključivo za potrebe državnog sustava kaznionica.
Zahvaljujući toj proizvodnji u zatvorenom sustavu, već godinama je uhodana čista pasminska linija švedskog landrasa, koji se dobavlja iz rasplodnog centra u sklopu kaznionice u Požegi. Količina, odgovarajući prostor te pouzdani sustav kontrole i pasminskog podrijetla i ishrane razlozi su zbog kojih je baš u ovakvom partnerstvu pokrenut ovaj eksperimentalni program.
Pokaže li se ovaj eksperiment uspješnim u svom ekonomskom dijelu, za dalje povećanje proizvodnje teških svinja mogu se iskoristiti neke trenutačno prazne govedarske farme, i u Valturi i drugdje, a kasnije će trebati i graditi, ali ako se pokaže potreba gradnje svinjogojskih farmi u Istri - to će biti vrlo dobra vijest, jer će ona značiti da je isplativost tova teških svinja na našem poluotoku - uspješno dokazana. (Napisao i snimio D. ŠIŠOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU