Pokretanje stečajnog postupka u Purisu otvorilo je uz socijalna pitanja i ona o opstanku organizirane poljoprivredne proizvodnje u središnjoj Istri. Naime, pod kapom "pretka" Purisa, negdašnjeg Poljoprivredno-prehrambenog kombinata Pazin, bilo je ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo , pa sve do uzgoja i tova peradi i krupne stoke. Pretvorbom se kombinat počeo rješavati dijela svojih proizvodnji, no Puris kakvog smo donedavno znali još je uz farme, klaonicu i preradbeni pogon peradi imao ratarske površine, farmu goveda u Murarima i štošta drugo.
Budući da je prije desetak godina Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) počela provoditi složenije projekte u poljoprivredi, nemajući za njih infrastrukturu, logično je uspostavljena suradnja s Purisom. Prva konkretna dogodila se 2005., kada je AZRRI-ju za program zaštite istarskog goveda trebao prostor za rasijecanje i preradu. Rješenje je nađeno u Purisovoj klaonici. Odnose su u najvećoj mjeri kompenzirali, odnosno dio plaćanja nije obavljan u novcu, već u poljoprivrednim proizvodima.
Purisov stečaj nova je okolnost u AZRRI-jevim namjerama. Naime, kako veli direktor AZRRI-ja Graciano Prekalj, ova je županijska agencija i ranije bila zainteresirana da zakupljene objekte - kupi. To se prije svega odnosi na bivšu Purisovu klaonicu, a danas faktički AZRRI-jevu rasjecaonu mesa u Pazinu. Za kupnju farme u Murarima AZRRI bi bio zainteresiran ako se kvalitetno riješi pitanje 250 hektara zemljišta. Popunjavanje kapaciteta farme u Murarima znači i potrebu raspolaganja dovoljnom površinom zemljišta za proizvodnju stočne hrane. Sve dok pravo na korištenje Purisovog zakupljenog zemljišta polažu i seljaci iz općine Cerovlje - rješenja za ta zemljišta ne mogu se smatrati kvalitetnim, već bi AZRRI trebao biti direktni zakupac, bez Purisa kao posrednika.
Kako Puris ide u stečaj, ali nastavlja poslovanje do studenog kada je zakazano stečajno ročište, tek potom znat će se slijedi li stečaj s preustrojem ili likvidacija. (piše D. ŠIŠOVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU