Naftom bogata bivša sovjetska republika Azerbajdžan održava u srijedu šeste predsjedničke izbore od neovisnosti na kojima se očekuje pobjeda sadašnjeg predsjednika Ilhama Alijeva, kojemu će to biti treći petogodišnji mandat zaredom, piše BBC.
Alijev je vlast preuzeo 2003. nakon smrti svojeg oca Hejdara, koji je vladao od 1993. Nijedni izbori u 20-godišnjoj vladavini obitelji Alijev nisu bili ni blizu međunarodnim standardima pravednosti i transparentnosti. Dvije glavne oporbene stranke istaknut će prvi put zajedničkog kandidata, no azerbajdžanski i međunarodni promatrači smatraju da to neće utjecati na ishod izbora.
Predsjednik Ilham Alijev promijenio je 2009. ustav kako bi se mogao kandidirati za treći mandat. Jedini vjerodostojni protukandidat mu je Kamil Hasanli iz Nacionalnog vijeća demokratskih snaga, koje okuplja dvije velike stranke - Musavat i Narodnu frontu - i još nekoliko manjih skupina. Musavat i Narodna fronta bojkotirali su predsjedničke izbore 2008. Tog uglednog povjesničara, bivšeg zastupnika i savjetnika Hejdara Alijeva, Vijeće je izabralo u posljednji trenutak nakon što su vlasti zabranile kandidaturu slavnog filmskog scenarista, dramatičara i producenta Rustama Ibragimbekova jer ima dvojno rusko državljanstvo.
Ponovno se kandidirao i Iqbal Agazade iz liberalne stranke Nada, koji je 2008. dobio manje od tri posto glasova. Na izborima će se natjecati još trojica drugih oporbenih kandidata i četiri provladina kandidata, no nijedan od njih nema izgleda dobiti niti jedan posto glasova.
Osim Rustamu Ibragimbekovu, sudjelovanje na izborima zabranjeno je još jednom velikom oporbenom igraču - Ilgaru Mamadovu iz Republikanske alternative. On je od siječnja u zatvoru pod optužbom da je poticao na javno nasilje, što njegovi pristaše odbacuju kao laži.
Predsjednički izbori u Azerbajdžanu su važni jer Azerbajdžan ima predsjednički sustav i predsjednik je čelnik i države i vlade s velikim ovlastima.
Aktivisti za ljudska prava prijavili su veliko povećanje broja uhićenih novinara i oporbenih aktivista u mjesecima koji su prethodili izborima. Njihov broj porastao je sa 60 u siječnju na 142 do kraja rujna. Uz to, u svibnju je donesen zakon koji strože sankcionira klevetu na internetu propisujući veliku novčanu kaznu ili do tri godine zatvora, što je "ohladilo" društvene mreže.
Europska unija također je izrazila zabrinutost, upozoravajući na "kontinuirani pritisak na niz oporbenih aktivista, civilno društvo i neovisne medije, poput zastrašivanja, uhićenja pod dvojbenim optužbama, pritvaranje i kažnjavanje bez poštivanja međunarodnih standarda i prava optuženih." Azerbajdžanska oporba i međunarodni promatrači na prethodnim su izborima upozorili na prijevare s glasačkim listićima pa je Središnje izborno povjerenstvo sada postavilo nadzorne kamere na svim biralištima kako bi svi mogli pratiti što se događa s biračkim kutijama putem interneta 24 sata od početka glasovanja. No, povjerenstvo glasove može prebrojavati do deset dana pa i dalje ima prostora za prijevaru. Izbore će pratiti više od tisuću stranih promatrača, uglavnom iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, OESS-a i postsovjetske Zajednice neovisnih država.
Europski parlament odlučio je da neće poslati promatrače, što je azerbajdžanska oporba protumačila kao posljedicu bojazni Europske unije da ne ostane bez azerbajdžanskog plina. (Hina)