Austrougarska Pula: Sve na tri jezika

Mol Elisabeth (1909.)
Mol Elisabeth (1909.)

Krajem 19. stoljeća, nakon što postane glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije, Pula naglo izrasta u srednjoeuropski grad, doduše podijeljen na novu i staru Pulu, luksuznu novu četvrt sv. Polikarpa i staru jezgru ispod srednjovjekovnog kaštela. Dva grada žive gotovo odvojeno, ali utjecaji su neminovni. Doseljenici donose svoje običaje i životne navike, a pod njihovim utjecajem i silinom promjena u društvu i gradu, mijenja se i život starosjedilaca.

- Žene mornaričkih časnika nisu bile zaposlene, vodile su kućanstvo uz pomoć kuharice i brinule su o odgoju djece, najčešće uz guvernantu. Domaći muškarci, koji su se do tada pretežito bavili ribarstvom, postali su radnici u Arsenalu. Što se tiče nacionalne strukture, više od polovice stanovnika Pule bili su Talijani, oko 10 tisuća je bilo hrvatskog stanovništva te Nijemaca, po brojnosti treće etničke skupine, uz znatan broj Slovenaca i nešto manje Čeha i pripadnika ostalih naroda Monarhije.

Osebujan spoj, tipičan za srednjoeuropske gradove, kazuje Bruno Dobrić, voditelj Zbirke starih i rijetkih knjiga u Sveučilišnoj knjižnici i pokretač društva "Viribus unitis" koje se bavi poviješću Carske i kraljevske mornarice, K.u.K. Marine.

- Plurikulturalnost i višejezičnost bila je posebno izražena. Bilo je škola na sva tri jezika. Njemačke škole otvarala je država - poznata je njemačka gimnazija koju su pohađali pripadnici svih naroda u Puli, hrvatske škole građene su prihodima Društva sv. Ćirila i Metoda, a talijanske je gradila i financirala Općina. Kasnije je sagrađen ženski licej, današnja zgrada pulskog sveučilišta.

Izdavačka djelatnost počinje 1870-ih, kad doseljavaju prvi tiskari i počinju izdavati vojne, potom i civilne publikacije. Prve novine izlaze već početkom 1860-ih, u većem broju od osamdesetih godina 19. stoljeća, a najveći broj čitatelja imaju od početka 20. stoljeća do izbijanja Prvog svjetskoga rata, priča Dobrić.

- Početkom 20. stoljeća Općina nije dala suglasnost za otvaranje hrvatskih škola pa su počela sve zaoštrenija politička sukobljavanja hrvatskog stanovništva predvođenog dr. Matkom Laginjom i talijanske građansko-liberalne stranke koja je upravljala Općinom, pripovijeda Dobrić. (piše D. PALIBRK, fotografije iz monografije "Pola" Dietera Winklera)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter