Austrija je u utorak dala konačni pristanak na kontroverzni ruski plinovod, prkoseći europskim dužnosnicima i toplo dočekavši ruskog predsjednika Vladimira Putina na tlu te zemlje koja je dugogodišnji kupac ruskog plina.
Čelnici ruskog Gazproma i austrijskog OMV-a potpisali su u Beču sporazum o gradnji dionice plinovoda Južni tok do Austrije, unatoč protivljenju Europske unije tom projektu.
Putin je tim povodom doputovao u jednodnevni radni posjet Beču, što je tek drugi njegov posjet EU-u otkako je u ožujku anektirao Krim. Govorio je o bliskim poslovnim odnosima s Austrijom, prvom članicom Unije koja je potpisala sporazum o Južnom toku, a prvi ugovor o isporuci ruskog plina sklopila 1968.
Putin je Austriju nazvao "važnim i pouzdanim" partnerom Rusije koja je nakon SAD-a i Švicarske treći najveći austrijski trgovinski partner izvan EU-a.
Austrijski predsjednik Hanz Fischer također je branio Južni tok.
- Nitko mi ne može objasniti, niti ja mogu objasniti austrijskom narodu, zašto plinovod koji prolazi kroz članice EU-a i NATO-a ne može u dužini od 50 kilometara ući u Austriju, rekao je.
Austrijski predsjednik također je istaknuo da se protivi sankcijama protiv Moskve, ali je Putinu poručio da je pripojenjem Krima prekršio međunarodno pravo.
Atmosfera je postala opuštenija kada je čelnik austrijske gospodarske komore podsjetio da su dijelovi Ukrajine 1914. pripadali Austriji. "Što bi to trebalo značiti? Što predlažete?", našalio se Putin izazvavši smijeh poslovnih ljudi.
Južni tok, čija bi gradnja trebala stajati oko 16 milijardi eura, dovodit će ruski plin do južne i središnje Europe trasom koja zaobilazi Ukrajinu, preko koje EU uvozi 15 posto plina. Kapacitet plinovoda bit će 63 milijardi prostornih metara plina na godinu, što odgovara količini koju EU uvozi preko Ukrajine.
No, projekt je predmet velikog sporenja između Moskve i Bruxellesa u kontekstu ukrajinske krize. Prema potpisanom sporazumu, plin bi u Austriju trebao početi stizati početkom 2017. (Hina)