Vec 16. veljace država ce prvi put organizirati aukcije za kredite koje ce dijelom sufinancirati ili ce za njih jamciti, a koji bi trebali pomoci poduzetnicima da lakše prebrode posljedice ekonomske krize. Tog dana nudit ce se krediti koje ce poduzetnicima zajednicki odobravati Hrvatska banka za obnovu i razvoj i poslovne banke, ali i državna jamstva za kredite koje ce gospodarstvenici podizati iskljucivo kod poslovnih banka. Prve aukcije najavila je jucer premijerka Jadranka Kosor.
Država bi uz svojih pet milijardi kuna mogla osigurati najviše 16 milijardi, no naši sugovornici isticu da ce biti dobro ako se iskoristi i polovica tih mogucnosti.
Po prvom, "A" modelu krediti ce se podizati preko HBOR-a tako što ce 30 posto sredstava osigurati ta državna banka, a 70 posto poslovne banke. Po ovom modelu poduzetnici ce podizati kredite da bi došli do obrtnih sredstava i time popravili likvidnost.
Po drugom, "B" modelu cijeli kredit odobravat ce poslovne banke, ali ce država za njih jamciti u iznosu od 25 do 50 posto. Vlada je zato na jucerašnjoj sjednici predložila Zakon o jamstvenom Fondu iz kojeg ce podijeliti jamstva ukupne vrijednosti od dvije milijarde kuna, pa bi se s dvije milijarde kuna jamstva moglo pokriti cak osam milijardi kuna. Vjerojatnije je ipak da ce iznos, ako jamstva uopce budu u potpunosti iskorištena, biti bliži donjoj granici, jer ce banke kredite koje budu odobravale nastojati pokriti sa što više državnog jamstva.
Država ce jamstva davati za financiranje investicija i obrtnih sredstava, ali i za reprogramiranje kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine, a dio ce se moci potrošiti i na otplatu obveza državi. Utvrdeno je i to da na kredite mogu racunati poduzetnici koji do 30. lipnja 2008. godine nisu bili u poteškocama.
Ministar financija Ivan Šuker kazao je da se s bankama još razgovara oko kamata te da se nada da ce one biti takve da hrvatski poduzetnici mogu konkurirati inozemnima, a porucio je i da na kredite ne racunaju oni koji se bave "tocenjem pica, kladionicama i kockanjem".
Prema trecem modelu, država i privatni investitori ce kroz fondove za gospodarsku suradnju ulagati novac u temeljni kapital poduzeca u poteškocama. Država je za to spremna izdvojiti najviše milijardu kuna, a kako privatni investitori moraju dati još barem toliko, to znaci da je moguce da ukupna ulaganja na kraju budu i dvije milijarde kuna.