Ciparska kriza je, čini se, prošla. Nova zemlja koja izaziva zabrinutost je Slovenija. Mala zemlja bivše Jugoslavije koja se nalazi između Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, a najapoznatija je po svojim iznimnim skijašima i Slavoju Žižeku, imala je prilično loš tjedan s obveznicama i čini se da će trebati spašavanje, piše bloger Washington Posta Dylan Metthews .
Nije riječ o krizi kakva je bila u Cipru, ali svakako spada u "opasnu zonu", piše Washington Post i pita se kako je zapravo Slovenije došla do takve situacije i zašto.
Slovenija je 2004. godine ušla u Europsku uniju i vrlo skoro tolar zamijenila euro. Malo gospodarstvo, oslonjeno na uvoz, početkom stoljeća imalo je veći rast nego eurozona, ali i rastući dug. Slovenija nije imala problema s kreditima za nekretnine, nego s korporacijama koje su financirale operacije kroz dug, a ne kroz kapital pa se 2007. otkrilo da je dug privatnog sektora porastao za 23,5 posto, a nefinancijski privatni sektor dug je povećao za 40 posto. Punokredita pokazalo se lošim kada je 2008. godine izbila kriza.
Prošlotjedno izvješće MMF-a pokazuje da tri najveće banke, koje su u vlasništvu države, neće preživjeti bez novih dokapitalizacija od najmanje milijardu eura, a u bankarskom sektoru je "rupa" od najmanje sedam milijardi eura loših kredita. Omjer loših kredita porastao je s 15,6 posto u 2011. na 20,5 posto u 2012. godini.
Bloger Washington Posta naglašava da je bivši premijer Janez Janša odobrio pakete štednje, smanjio plaže u državnom sektoru i socijane naknade kako bi smanjio deficit u državnoj blagajni, ali uteg su i dalje troškovi dokapitalizacije banaka i pad prihoda zbog mjera štednje. Sda je došla nova vlast lijevog centra, a nova premijerka Alenka Bratušek najavljuje zaokret i želi se posvetiti rastu gospodartva, a ne smanjenju javnog duga.
MMF prognozira da će Slovenija morati tražiti njihovu, te pomoć Europske središnje banke ili Europske komisije, a možda i sve tri institucije. (Novi list, portal)