Tisuće kršćanskih hodočasnika slijevale su se u Betlehem u ponedjeljak navečer kako bi proslavili rođenje Isusa, događaj godine u tom gradu na Zapadnoj obali, no izraelski arheolozi sada kažu kako postoje jaki dokazi da je Krist rođen u drugome Betlehemu, malom selu u Galileji.
Oko 160 km sjeverno od mjesta gdje su se hodočasnici okupili, pastiri i dalje vode svoja stada kroz netaknute zelene brežuljke, a malo ih se zna uputiti do zabačenog sela s imenom koje čudno zvuči: Betlehem u Galileji. No, arheolozi koji su tamo iskapali kažu kako postoji dovoljno dokaza da je taj Betlehem upravo Betlehem Kristova rođenja, izvijestio je u utorak američki javni radio NPR.
"Mislim da je pravo mjesto Isusova rođenja ovdje, a ne u drugom Betlehemu u blizini Jeruzalema", kaže Aviram Oshri, arheolog izraelske Uprave za starine, koji je na toj lokaciji vodio opsežna iskapanja. Izgradnja ceste kroz selo dovela je do otkrića prvog dokaza da je Betlehem u Galileji možda imao posebno mjesto u povijesti.
"Nastanjivali su ga Židovi. Znamo da su bili Židovi jer smo ovdje našli ostatke proizvodnje kamenih posuda, a njih su koristili samo Židovi i to samo u Isusovo vrijeme", kaže Oshri.
On je također pronašao artefakte koji pokazuju da je nekoliko stoljeća kasnije ta zajednica postala kršćanska te sagradila veliku i bogato ukrašenu crkvu. On kaže kako postoje značajni dokazi da je u ranom kršćanstvu taj Betlehem slavljen kao rodno mjesto Krista. Car Justinijan dao je izgraditi zidine oko naselja kako bi ga zaštitio. Ruševine tih zidina danas još uvijek okružuju dijelove tog sela u Galileji, kaže Oshri.
On misli kako bi mnogi znanstvenici koji proučavaju to razdoblje zaključili da je taj Betlehem rodno mjesto Isusa Krista.
"Ima puno više smisla da je Marija jahala na magarcu, kad je bila pri kraju trudnoće, iz Nazareta u Betlehem Galilejski koji je udaljen samo sedam kilometara, a ne u drugi Betlehem do kojeg je 150 km," kaže Oshri.
On dodaje kako postoje dokazi da drugi Betlehem na Zapadnoj obali, koju Izraelci nazivaju Judeja, nije ni bio naseljen u I. stoljeću.
Paula Fredriksen, američka znanstvenica koja proučava povijesnog Isusa, kaže da je rano kršćanstvo počelo obraćati pozornost Betlehemu u Judeji tek u IV. stoljeću, kada je car Konstantin proglasio kršćanstvo službenom religijom Rimskog carstva.
Prema Starom zavjetu, judejski Betlehem je Davidov grad u kojem će se roditi budući Mesija. Fredriksen kaže kako je imalo smisla da se rano kršćanstvo usredotoči na taj Betlehem.
"Jedini Betlehem koji je bitan za tradiciju je Davidov Betlehem. A Davidov Betlehem je sasvim konkretno u Judeji", kaže Fredriksen.
Oshri izvlači slične zaključke. On kaže da je za bogobojazne kršćane, priča o Isusu i njegovu rođenju neraskidivo povezana s međunarodno poznatim gradom Betlehemom.
Oshri vjeruje da na kršćane neće utjecati saznanje da je Betlehem koji oni imaju na umu pogrešan.
"Ne mislim da će to imati bilo kakvog utjecaja. Tradicija je jedna stvar, ljudi će i dalje vjerovati i ja to mogu razumjeti", zaključuje izraelski arheolog. (Hina)