Cetrdesetak znanstvenika - arheologa i povjesnicara umjetnosti iz Hrvatske, Njemacke, Italije, Francuske i, prvi puta, iz Japana, okupio je i ove godine u Motovunu Medunarodni istraživacki centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveucilišta u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg, 16-og kolokvija bile su renesanse u srednjovjekovnoj umjetnosti, a u cetiri dana skupa održan je i sastanak medunarodnog odbora za izradu Korpusa europske arhitekture prvog milenija, te promoviran 15-i broj casopisa «Hortus artium medievalium», koji redovitom dinamikom izlaženja prati ritam medunarodnih skupova u Motovunu. Prof. dr. Miljenko Jurkovic, idejni zacetnik i utemeljitelj MIC-a ukazao je na cinjenicu da se ove godine na skupu pojavilo puno novih, mladih znanstvenika, što nesumnjivo jamci i širenje medunarodnog kruga interesa za ovu vrstu razmjene istraživackih i znanstvenih saznanja o evropskoj umjetnosti od vremena kasne antike do kraja srednjeg vijeka. Tema «Srednjovjekovne renesanse», koliko god laiku zvucala kontradiktornom, zapravo je klasicna tema povijesti umjetnosti, jer je odavno bjelodano da se kroz citavu povijest ciklicki javljaju likovne struje inspirirane antickom i kasnoantickom umjetnošcu. Isto je tako jasno da se pojmom renesanse obilježava bilo koje razdoblje umjetnickog procvata, bez obzira na to o kojem se stvarnom vremenu radi. U tom je kontekstu iznimno zanimljivo bilo predavanje prof. dr. Dina Milinovica sa zagrebackog Filozofskog fakulteta koji je na primjeru škrinjice koja se cuva u Arheološkom muzeju Istre, pokazao kako je antika inspirirala bizantsku umjetnost. Milinovic se usredotocio na ikonografske aspekte škrinjice od kosti, koji svjedoce recikliranje velike anticke likovne kulture u kršcanskom Carigradu. Škrinjica je kasnije korištena i kao relikvijar, premda rezbareni ukras mitoloških antickih prikaza u najmanju ruku odudara od kršcanske poniznosti, kada je rijec o tjelesnom.
Organizatori su s ponosom predstavili 15. broj casopisa «Hortus artium medievalium», koji od prvoga dana prati ritam znanstvenih skupova, a distribuira ga prestižni belgijski izdavac Brepols. Hortus se tiska u Hrvatskoj, od prvog broja urednik mu je Jurkovic, a ima financijsku potporu Ministarstva znanosti. Izvorni znanstveni radovi koji prate temu skupa održanog godinu dana ranije tiskaju se na talijanskom, francuskom ili engleskom jeziku, a sažeci su na hrvatskom. Petnaesti, jubilarni broj tiskan je u dva toma na ukupno 450 stranica, jer je prošlogodišnja tema skupa o uredenju svetišta privukla veliki broj znanstvenika, pa je zato skup i održan u prostranoj središnjoj dvorani biskupije porecke Eufrazijane – višestruko prigodno, jer je tema skupa bilo uredenje svetišta. I korice casopisa krase fotografije zidnog mozaika iz središnje apside porecke bazilike.