Priča je bizarna ali izgleda da je istinita. Došao neki tajkun u Červar Porat da kupi kuću i kad je pokraj mora primijetio ostatke rimske vile stare 2.000 godina promrmljao: " Što su te ruševine? Promašena investicija?". Smisao arheologije nije uvijek jasan, zna se da znanost traga za svjedočanstvima davnih vremena. Ali zašto? Na poluotoku Loron, koji se proteže između Duge Uvale kod Červar Porta i uvale Sveta Marina kod Vabrige, stari su Rimljani izgradili jednu od najvećih tvornica amfora na Jadranu i na cijelom zapadnom Mediteranu.
Temelji vjerskog objekta iz davnina
Proizvodila se ambalaža za prestižno istarsko maslinovo ulje i za vino, proizvodi su potom preko Akvileje odlazili pretežito na sjever moćnog Rimskog carstva. Radionica za imperijalnu keramiku predmet je arheoloških istraživanja već od 19. stoljeća. Djelatnici porečkog Muzeja imaju namjeru urediti arheološki park s poprilično teškom financijskom konstrukcijom. Kažu arheolozi da bi na taj način prosječan žitelj Poreštine mogao jednostavnije čitati teritoriji u kojemu živi. Bio bi to isplativ projekt i s turističkog kuta gledanja, smislenost arheologije je višeslojna. No, pravilno čitanje teritorija na kojemu živimo je jako bitan, zato je valjda u školama uvedena zavičajna nastava. Djeca bi trebala znati odakle je i kako je sve krenulo, ne bi li zalutali kao gore navedeni neuki tajkun. Na poluotoku Loron arheologija nam nudi drugi zanimljiv primjer svrsishodnosti same znanosti. Naime, Vabrižani su od pamtivijeka nazivali jedan lokalitet poluotoka koji gleda prema uvali Svete Marine "crkvina". Naziv upućuje na crkvu a prostor se tako zvao zbog starih zidina koje su po površnom izgledu upućivale na temelje vjerskog objekta.
Rezidencijalna vila na hektar zemlje
Dok je narod vjerovao da se na tom mjestu u davnini nalazila crkva (iz toga toponim crkvina) arheolozi su vrlo jednostavno utvrdili da površina temelja nema veze s crkvom. Kroz ove iskopine vodi nas je povjesničar Gaetano Benčić, djelatnik porečkog Muzeja.
- Unazad par godina počelo se kopati, međunarodna hrvatsko - francuska ekipa arheologa spuštala se sve niže i na koncu iskopala ogromnu rimsku cisternu, jedna od najvećih na istarskom poluotoku. Umjesto u visini (stara crkva po narodnom vjerovanju) arheološki objekt se razvija u dubini (ogromna šterna); valja priznati da se rad isplatio, kaže nam Benčić.
Normalno, išlo se korak dalje, nakon što je cisterna očišćena prišlo se analizi njezine funkcije i tako, arheologija je otkrila da se od cisterne prema obali proteže ogromna rimska rezidencijalna vila na površini od hektar. Pretpostavlja se da su u vili živjeli carski upravitelji tvornice keramičkih proizvoda, definirana je veza i funkcionalna cjelina prostora malog poluotoka koji je za vrijeme rimskog carstva uživao izuzetni ugled.
Tek početak priče
Povjesničar Gaetano Benčić, djelatnik porečkog Muzeja, koji nas je poveo na taj zanimljiv put rekao nam je da će se idućih godina imati što kopati, već se sad na površini naziru kockice rimskog mozaika, Zavičajni muzej Poreštine poduzeo je sve korake da bi se prostor stavio pod zaštitom. Zidovi rimske vile vidljivi su pored mora, dio vile se nalazi pod vodom jer je u 2.000 godina visina mora porasla najmanje metar i pol. Cisterna je tek početak nove arheološke priče koja se nastavlja. (Elio VELAN)