Vasilij Caplinskij, umirovljeni inženjer zrakoplovstva iz malog Sovinjaka, punih godinu i pol uporno je eksperimentirao, a ovih mu je dana konacno uspjelo iz micelija nabavljenog na Dalekom istoku proizvesti gljivu maitake.
Vjerojatno je jedini u Istri, ali i Hrvatskoj, ciji laboratorij "krasi" ova ljekovita gljiva latinskog naziva Grifola frondosa, poznata po antikancerogenim svojstvima. Sadrži beta glukane koji, kaže Caplinskij, energiziraju stanice imunološkog sustava te ublažavaju nuspojave kemoterapije.
- Svaka ljekovita gljiva pravi mi je izazov. Nastojim proizvesti njihov micelij i uzgojiti ih na podlozi od hrastove strugotine. Prvo mi je to uspjelo sa shii-takeom, a potom s iznimno ljekovitom gljivom Ganoderma lucida, hrastovom sjajnicom, koju zbog antikancerogenih, antivirusnih i antibakterijskih svojstava nazivaju i gljivom dugovjecnosti te pravom ljekovitom riznicom, kaže Caplinskij, Zagrepcanin ruskog podrijetla.
Kao inženjer avijacije radio je na aerodromu Pleso, na prihvatu i otpremi aviona. Gljivarstvom i proizvodnjom micelija poceo se baviti prije tridesetak godina u selu Lasinja, a vec dva desetljeca s obitelji živi u Sovinjaku.
Uspjeh s hrastovom sjajnicom ponukao ga je na nova istraživanja pa je u svom omanjem laboratoriju lani uspješno razvio tehnologiju za proizvodnju dvije još ljekovitije antikancerogene gljive - Cordyceps sinensis i Cordyceps militaris, a sada nakon uspjeha s gljivom maitake ima u planu uzgoj sibirske gljive chaga, Inonotus obliquus.
Zanimljivo je, kaže, da je micelij hrastove sjajnice dobio iz Kine da bi nakon nekog vremena ovu gljivu našao u okolici Sovinjaka, u prirodnom staništu. Isto se dogodilo i s Cordyceps militaris. Bazni micelij stigao je iz Kine, a ove godine njegova suradnica Tatjana Caplinskij takoder ju je posve slucajno našla u prirodnom staništu.
- Nevjerojatno je da gljive ciji sam micelij dobio s Dalekog istoka rastu u Istri, iako su im staništa vrlo rijetka. Kao što je Motovunska šuma prirodno stanište skupocjenih tartufa, tako je Tibet prirodno stanište za Cordyceps sinensis i militaris, kaže Caplinskij.
Tri je godine usavršavao tehnologiju proizvodnje micelija hrastove sjajnice, koja se rijetko nalazi u prirodi. Dugo mu je trebalo da proizvede i ostale ljekovite gljive pa je tehnologiju njihove proizvodnje odlucio zadržati za sebe, tako da ne prodaje micelij, vec iskljucivo gljive. (G. CALIC ŠVERKO; snimio M. MIJOŠEK)
VIŠE O OVOJ ZANIMLJIVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU.