Prigodnom svecanošcu kod spomen-obilježja u šumi Brezovica nedaleko od Siska danas je obilježen Dan antifašisticke borbe Hrvatske, 22. lipnja, uz prisustvo hrvatskog državnog vrha - predsjednika Republike Ive Josipovica, premijera Zorana Milanovica te potpredsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke. Josipovic je ocijenio da je rijec o jednom od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti.
- To je dan kada je Hrvatska rekla ne svjetskom zlu - fašizmu i nacizmu, koji su nažalost imali saveznike i kod nas u ustašama i cetnicima: dan kada svojim djedovima i ocevima odajemo priznanje na hrabrosti i domoljublju, istaknuo je Josipovic obracajuci se nazocnima, posebno partizanima, kojima je porucio da, iako ih je svake godine sve manje, jer vrijeme cini svoje, nikada nije kasno da im se kaže hvala za sve dobro što su ucinili - sacuvali slobodu i ljudskost.
Podsjetio je da je Republika Hrvatska danas demokratska zemlja koja je žalost morala proci još jednu pricu o otporu zlu. "Ono što su 1941. bili ljudi koji su ovdje osnovali Prvi partizanski odred, to su 90-ih godina bili naši branitelji", naglasio je Josipovic.
Ocijenio je da je antifašizam naša baština i dio našeg nacionalnog identiteta, nešto po cemu cemo i mi biti prepoznatljivi u Eurospkoj uniji.
- Kljucno je pitanje može li danas Hrvatska ispricati zajednicku pricu o povijesti sinova i kceri onih koji su se borili na strani antifašizma, a i onih koji su bili na drugoj strani. Ja osobno mislim da može, ako sad prica bude sadržavala temeljnicu, moralnu poruku o tome što je bilo dobro, a što zlo. Mi znamo da je bilo dobro i pravedno sudjelovati u antifašistickoj borbi i štititi svog susjeda i prijatelja i skupa s njim, s puškom u ruci, fašizmu i nacizmu reci ne, porucio je Josipovic.
Milanovic je rekao da je vec peti put u Brezovici, a da danas prvi put drži govor koji nece biti sat povijesti, jer ga nazocnima, kako je kazao, ne treba ni držati.
- Antifašizam nije ideja ni vrijednost sam po sebi, vec savez dobrih ljudi koji su imali zajednicke, ali ne iste vrijednosti da se suprotstave bezumnom, onom što je s druge strane ljudske duše, što je negiralo pravo na posebnost pa i pravo na život.
Antifašizam je okupljanje, otpor dobrih ljudi protiv loših destruktivnih nehumanih ideja, rekao je Milanovic ocjenjujuci da je Dan antifašisticke borbe za Hrvatsku važan jer ni jedna druga država na svom podrucju nije imala organiziran ozbiljni vojni pokret od 1941. do 1945. bez države i državne vlasti.
- To u Europi nitko nije imao i po tome je Hrvatska drugacija i posebna. Hrvatska je drugacija i po bratskom savezu iz nužde i nevolje, katkad iz ocaja, izmedu dva naroda Hrvata i Srba, ali sa slicnim motivima, duboko ljudskim, a to je otpor zlu, kazao je premijer.
- Obilježavati Dan antifašisticke borbe treba i zato što je hrvatski narod, maticni narod, u postotku možda više nego bilo koji drugi europski narod, sudjelovao u takvoj vrsti otpora. To su samo tri po meni najvažnija razloga zašto je ovo poseban praznik, kazao je Milanovic.
Napomenuo je da treba reci da je u pobjednickoj borbi bilo i grešaka i zlocina, ali i da je to bilo vrijeme drugacijih standarda.
- Ono što je bilo dopušteno 1945. nije bilo dopušteno 1965., dodao je Milanovic i napomenuo da nas je 1990. zadesila drugacija situacija.
- Godine 1945. cijela Europa je bila u plamenu i ljudski život nije vrijedio ništa; 1990. godine EU je bila zrela, razmažena i bogata, a Hrvatska je vodila rat. Na nas su se u tom ratu primjenjivali visoki kriteriji. Nekima od tih kriterija u pravednoj borbi nismo bili dorasli, ali vecini jesmo, rekao je Milanovic.
Dodao je da povijest treba gledati u kontekstu vremena jer cemo, kazao je, samo tako moci sebe i narod kao zajednicu pravilno valorizirati te biti svjesni da su naši lideri i '45. i '90. realno najbolje što je Hrvatska imala i što je narod odabrao.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko izrazio je zadovoljstvo što može biti na današnjoj svecanosti jer to znaci "biti uz ljude koji su imali politicke mudrosti, osjecaja pravde, vizionarstva i hrabrosti".
- Ne priznavati zasluge antifašistickog pokreta znaci biti u sukobu sa slobodarskim naprednim dijelom svijeta, znaci biti na gubitnickoj strani, kazao je Leko.
Predsjednik Saveza antifašistickih boraca i antifašista Hrvatske Ratko Maricic rekao je da danas jest blagdan, ali da se antifašisticki nazor treba cuvati cijele godine. Po njegovim rijecima, ideologija poraženog naci-fašizma vojnom pobjedom nije nestala sa svjetske scene, pa ni kod nas, i ustvrdio da se šutnjom i suzdržanošcu demokratskih snaga daje prostor njihovom djelovanju.
- Zato i jesu nastale pojave uzvikivanja nacistickih parola i izjave mržnje protiv Crnaca, Roma i Židova, ne samo na utakmicama, nego i nekim tiskovinama, rekao je Maricic.
Dodao je i da su, primjerice, na državnoj maturi izostala pitanja o cijelom Drugom svjetskom ratu, a, kako je rekao, upravo je taj rat i antifašisticka borba podloga našeg odnosa prema antifašizmu danas.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeca Milorad Pupovac rekao je da je važno održavanja vrijednosti - poput bratstva, pravde i socijalne jednakosti, u kojima treba pronalaziti inspiraciju za javno i politicko djelovanje.
U ime zemalja Antifašisticke koalicije, veleposlanik Ruske Federacije Robert Markaryan naglasio je da obilježavanje Dana antifašisticke borbe pokazuje da se antifašizam cvrsto ukorijenio u svijest hrvatskog društva.
Dan antifašisticke borbe obilježava se u Hrvatskoj 22. lipnja u spomen na osnutak prve naoružane anifašisticke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvog sisackog partizanskog odreda osnovanog u šumi Brezovica kod Siska 22. lipnja 1941. Pokrovitelj svecanosti u Brezovici je Hrvatski sabor.