Rujanski dogadaji iz 1943. najvažniji su za Istru u 20. stoljecu. S tim su se u cetvrtak u Pazinu složili predsjednik Skupštine Istarske županije Dino Kozlevac te predstavnici antifašistickih boraca i clanovi društava "Josip Broz Tito" u Istri. U zgradi Županije Kozlevac je organizirao prijem u povodu Dana županije, 25. rujna, koji je ujedno u Republici Hrvatskoj i spomen-dan na pazinske rujanske dogadaje 1943., kad su donesene odluke o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju Istre s maticom zemljom.
Uoci prijema u holu Spomen doma sjedinjenja i slobode otvorena je izložba "Sjecanje na Josipa Broza Tita". Svecanosti za Dan županije nastavljaju se u petak u 11 sati u Pazinu prigodnom sjednicom Županijske skupštine u Spomen domu. Kozlevac se uz ukazivanje na veliki znacaj tih odluka osvrnuo i na aktualni trenutak, kad se ekonomska kriza u svijetu i zemlji odrazila i na istarsko gospodarstvo. "Visoka razina demokratskih odnosa, tolerancija i suživot u Istri preduvjet su za lakše rješavanje ostalih problema", porucio je Kozlevac, koji je podsjetio i na rigidnu centralizaciju, jer država dobiva 95 posto novca. "Radimo na tome da takvom sustavu dode kraj", rekao je.
Tomislav Ravnic, predsjednik istarskog SAB-a, prenio je nezadovoljstvo što se cetiri godine nakon usvajanja Deklaracije o antifašizmu u Saboru na njenom provodenju ništa nije ucinilo pa je za pomoc zamolio zastupnike iz Istre. Od Istarske županije ocekuje da što prije proglasi Rujanske odluke dogadajem 20. stoljeca u Istri te da pomogne borcima u uklanjanju spomenika u Cižama, koji je nazvao sramotnim jer velica sedam ratnih zlocinaca. "Antifašizam je u Istri u genima", smatra Ravnic, koji je za premijerku Kosor rekao da je bila u Gdanjsku i poklonila se žrtvama fašizma, ali da u Hrvatskoj, što se tice antifašizma, samo statira.
Kroz niz fotografija, novinskih tekstova, knjiga i slika na izložbi koju su pripremili clanovi istarskih društava "Josip Broz Tito" dan je skromni prikaz Titova života i djela. U devet cjelina prikazani su period Narodnooslobodilacke borbe, poslijeratne obnove, samoupravnog socijalizma, Pokret nesvrstanih, Tito kao vizionar bez premca, svijet o Titu, njegovi posjeti Istri (u Rovinju je bio devet, a u Porecu sedam puta), poznati govor iz Podberma 1953. te summit uz Titov odar, kad je stiglo 127 državnika. O izložbi je govorio Martin Matoševic, predsjednik koordinacije društava "Josip Broz Tito" u Istarskoj županiji. Podsjetio je na beramski govor, kad je Tito vezano za rješavanje granice s Italijom i pitanje Trsta porucio: "Njihovo ne tražimo, naše ne možemo i necemo dati".