Izložba "Od Atinianvma do Vodnjana", spoj dječjih radova i arheoloških eksponata s Vodnjanštine, od kojih su neki ove godine prvi put prikazani javnosti, otvorena je jučer ujutro pred brojnom publikom u vodnjanskoj palači Bettica. Izložba je rezultat plodne suradnje Osnovne škole Vodnjan, Arheološkog muzeja Istre i Grada Vodnjana, a većinu predmeta čine dječji radovi, odnosno modeli antičkih uporabnih predmeta i spomenika, koje su učenici 2.a, 2.b i 2.t razreda stvarali prema originalnim predlošcima.
Dječji radovi
- Drago mi je da je nakon Pule ova izložba došla u Vodnjan, da se vratila tamo gdje je i nastala. Zanimljivo je kako se arheološka baština Vodnjana, antičkog Atinianvma, reflektira na rad djece, poručio je Darko Komšo, ravnatelj AMI-ja i pritom istaknuo ono što su i svi komentirali na otvaranju - začudna je i gotovo nevjerojatna vještina kojom su djeca izradila razne izloške - reprodukcije uljanica od terakote, velike modele rimskog novca, replike mozaika… U tom predanom radu vodile su ih njihove razredne nastavnice Draginja Karlović, Vesna Jaklin Pantić i Marisa Chiavalon te učiteljica talijanskog jezika Paola Delton, a sve pod stručnim vodstvom više muzejske pedagoginje Giulie Codacci-Terlević.
- Simbol izložbe je rimska uljanica s motivom Herkulesove gozbe, koja je pronađena, vjerujem, prilikom izgradnje ceste Vodnjan-Pula. Sve su replike pečene u keramičkoj peći tako da izgledaju kao prave, rekla je Codacci-Terlević, kustosica i voditeljica Edukacijskotg odjela AMI-ja.
Izložba je svoju premijeru doživjela u svibnju u pulskoj Galeriji 8C, a tada se već javila ideja da preko ljeta bude dostupna Vodnjancima i njihovim gostima. Gradonačelnik Klaudio Vitasović i ravnatelj OŠ Vodnjan Corrado Ghiraldo tijekom otvaranja otkrili su želju da izložba bude postavljena i izvan Istre, što bi bila značajno za popularizaciju Vodnjana i njegove baštine, ali i priznanje vodnjanskim učenicima.
- Suradnja s AMI-jem postojala je i ranije, ali prošle školske godine htjeli smo nešto više. Na ideju su došle nastavnice, koje imaju posebno senzibiliteta prema umjetničkom izražavanju, u suradnji s Giuliom Codacci-Terlević, koja je i sama bila naša učenica, rekao je Corrado. Naveo je da se nastavnica Jaklin Pantić već dugo bavi keramikom i terakotom, pa je vodila taj dio radionica, da je Chiavalon aktivna u folkloru pa je s djecom radila ukosnice za kosu, kakve čuva bumbarska tradicija, a slične su antičkim, itd. Radovi su nastajali tijekom cijele godine, na satovima razredne nastave, prirode i društva, likovnog i izvan nastave.
- Dakle, uz redoviti program, marljivo se radilo i sve ovo. To je bio ekstra posao. Ali učenicima je bilo zanimljivo, posjećivali su nalazišta, reproducirali. Nisam očekivao da će tako mala djeca moći stvoriti nešto ovako. Ali jesu, zaključio je je Ghiraldo.
Freske iz Barbarige
Antički naziv Vodnjana Atinanvm, objasnila je Codacci-Terlević, pridjevski je oblik od imena Atinus, najvjerojatnije vlasnika posjeda na ovom području. Navela je da okosnicu radova čine kameni predmeti s natpisima, između ostalog i žrtvenik posvećen Jupiteru, nađen kod crkvice Sv. Mihovil, a koji se čuva u lapidariju u Trstu. Tu su i brojni natpisi na nadgrobnim spomenicima, od kojih su veliki djelom nađeni na području Galižane. Zanimljiv je i natpis nađen 70-ih godina kod lokaliteta Sv. Andrija u Betigi, a koji dugo nije bio shvatljiv dok nije otkriveno koliko je značajan za ovaj kraj.
- Tek su kasnije shvatili da se odnosi na Settidianusa Firmusa, rimskog konzula 112. godine poslije Krista. Obitelj Settidija, porijeklom iz Trsta, bila je vlasnik velike vile u Barbarigi, rekla je Codacci-Terlević. Na izložbi se mogu vidjeti i freske iz peristilne vile u Barbarigi, najbolje očuvane u Hrvatskoj, kao i mozaici iz vila u Barbarigi i Dragoneri. Njihove su prikaze uvećali, kako bi djeca mogla direktno na njima stvarati mozaike.
Carica Faustina Minor kao Bumbarka
Kakve veze imaju raskošne ukosnice kakve dugi niz stoljeća nose Bumbarke i čije su replike učenici izradili od žice, s antikom? I to nam je objasnila Giulia Codacci-Terlević rekavši da je carica Faustina Minor još je u drugom stoljeću nosila frizuru nalik tradicionalnoj frizuri Bumbarki. Poznato je i da su Rimljanke koristile slične ukosnice pa je i logično zaključiti da folklor Vodnjana još uvijek čuva djelić naslijeđa tog zlatnog doba antike. (Zvjezdan STRAHINJA)