Svakoga dana Anti-droga telefon u prosjeku primi tri poziva, a najcešce zovu zabrinuti roditelji koji pitaju o vrstama i simptomima psihoaktivnih tvari jer sumnjaju da im djeca koriste drogu ili pak traže savjet o mogucnostima testiranja, lijecenja i rehabilitacije ovisnika kad shvate da su im djeca vec ušla u pakao ovisnosti.
Prošle je godine Anti-droga telefon, koji je od 2002. otvoren pri Vladinom Uredu za suzbijanje zloporabe droga, imao oko 900 poziva, što je na jednakoj razini kao i prethodnih godina.
- Na osnovi dosad primljenih poziva zakljucujemo da je okolina uglavnom ta koja primjecuje i reagira na probleme ovisnika. Najcešce su to roditelji, prijatelji i supružnici, dok je znatno manje poziva samih ovisnika koji traže pomoc. Pohvalna je i cinjenica da je sve više poziva mladih osoba koje se žele upoznati s rizicima i posljedicama konzumiranja droga, posebice sintetickih droga, što govori o tome da je svijest o opasnostima njihova uzimanja sve raširenija, napominje Sanja Mikulic, nacelnica Odjela za opce programe i strategiju u Vladinom uredu.
Sve je niža dobna granica kada se pocinje eksperimentirati drogama, u posljednje vrijeme to cine šesnaestogodišnjaci. Heroinski ovisnici koji su se lani javili na lijecenje prvi su puta uzeli neku od droga u prosjeku sa 16,1 godinom. Prvi se put heroin uzima najcešce u dobi od 20 godina, a prvi put intravenozno godinu i pol kasnije.
- Sve je duže razdoblje izmedu prvog uzimanja heroina i prvog intravenoznog uzimanja, što znaci da se heroin uzima ušmrkavanjem ili pušenjem duže vrijeme. Od prvog uzimanja droge do dolaska na lijecenje prode više od deset godina, što još uvijek predstavlja znacajan problem, veli Mikulic.
Da je tome tako, pokazuje podatak da ovisnicka populacija u Hrvatskoj sve više stari. Prošle je godine oko polovice lijecenih ovisnika bilo izmedu 25 i 34 godine. Sve je veci udio ovisnika starijih od 34 godine - u 2008. godini bilo ih je 24,1 posto, u 2009. 29 posto, a lani vec 32 posto.
- Zabrinjava cinjenica da je 16 osoba mladih od 14 godina ušlo u sustav lijecenja. Vecina je uzimala marihuanu, dok je jedan koristio hipnotike i sedative, kazala je Mikulic. Da se trend medu djecom promijenio, pokazuje podatak da su 2001. godine na lijecenje došli mladi od 14 godina zbog udisanja ljepila i konzumiranja halucinogenih droga.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u registru za pracenje ovisnosti do kraja 2007. zabilježeno je 25.720 osoba koje su lijecene zbog zloporabe droga, dok je tamna brojka ovisnika koji se ne jave na lijecenje dva do tri puta veca. Broj novih osoba koje na lijecenje dolaze zbog opijatske ovisnosti relativno je stabilan i u posljednjih nekoliko godina krece se oko 800 godišnje.
Najviše je osoba lijeceno zbog heroina (oko 76 posto), zatim zbog zloporabe marihuane (oko 13 posto), a ostala su sredstva malo zastupljena - ovisnost o sedativima 1,8 posto, kokainu 1,6 posto, a o stimulativnim sredstvima 1,9 posto.Najnovija izvješca Europskog centra za pracenje droga i ovisnosti o drogama (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction - EMCDDA) pokazuju da je kanabis još uvijek najcešce korištena ilegalna droga.
Marihuanu je barem jednom u životu probala svaka peta osoba u dobi od 15 do 64 godine, odnosno oko 22,5 milijuna u 2009. godini. Najnoviji europski podaci ukazuju na stabilizaciju ili silazni trend uporabe kanabisa medu mladim ljudima. Slicno je i s kokainom, koji je tijekom prošlog desetljeca bio najcešce korišten stimulans u Europi. I dalje je i u Europi vodeci razlog dolaska na lijecenje uzimanje heroina - 49 posto.
Besplatno i anonimno zatražite pomoc
Anti-droga telefon besplatna je i anonimna telefonska linija 0800 - 8008 gdje se mogu dobiti informacije o vrstama droga, ovisnostima koje izazivaju, simptomima koji se javljaju prilikom konzumiranja odredene vrste droge, kratkorocnim i dugorocnim posljedicama djelovanja droga na organizam, mogucnostima testiranja na droge kao i mogucnostima lijecenja i rehabilitacije ovisnika...
Oko 700 aktivnih ovisnika u Istri
Istra vec godinama prednjaci po broju ovisnika u odnosu na broj stanovnika. Dok se prosjek u Hrvatskoj krece oko 250 ovisnika na 100.000 stanovnika, u Istri je stopa dvostruko veca. U Akcijskom planu za suzbijanje ovisnosti u Istarskoj županiji navodi se da su dosad 1.323 stanovnika Istre zatražila pomoc zdravstvenih službi zbog problema s heroinom. Procjenjuje se da se oko 20 posto ovisnika nikad nije javilo na lijecenje te da je time oko 1.500 osoba u Istri razvilo heroinsku ovisnost. S obzirom na to da je više od 700 onih koji su na lijecenju, apstiniraju ili su bitno promijenili nacin života, aktivnih ovisnika koji redovito uzimaju droge je oko 700.