Sloboda kretanja i potrošačko društvo - temelj su zapadnog načina života. Teroristički napadi siju atmosferu straha i udaraju izravno na zapadni stil života, a onda i na izvore ekonomskog rasta - komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny strašne događaje u Parizu. Kaže da je strah koji se ovako sije najgori za turizam jer ljudi ako se boje ne kreću na put, a budući da je Europa naše emitivno tržište, tu bi se prvo mogao naći pogođen hrvatski turizam koji nam je glavna izvozna grana.
Smanjit će se, ističe Novotny, i razmjena i domaća potrošnja, jer ako su potrošači u strahu, onda nema ni potrošnje, dakle za nas je to udarac na inozemnu potražnju, te na smanjenje robne razmjene posredno. Ratovi na Balkanu 90-ih, kaže Novotny, pogodili su nas izravno, i u ekonomskom smislu sve je stalo, sada smo ekonomski pogođeni posredno.
– Može se reći da je kriza destabilizirala i ekonomiju, ali i izazvala druge negativne učinke. Naravno da će posljedica biti, razmjena će se smanjiti, a Hrvatska je malo tržište na koje sve utječe. Simbolika arhitekture straha ovdje je dobro promišljena, napominje Novotny, dodajući da će se kao posljedica vjerojatno zaoštriti i politika Europe prema izbjeglicama.
Guste Santini, ekonomski stručnjak, kaže da su događaji u Parizu strahota, ljudska drama i drama čovječanstva. Ekonomske, kaže, nisu samo posljedice, ekonomski su dijelom i uzroci, u smislu odnosa kapitala prema socijalno ugroženima, potlačenima, te nedostatku solidarnosti.
– Terorizam pada na plodno tlo tamo gdje su isključenost i siromaštvo, on se javlja kao način interpretacije političkih stavova. Kapital-odnos drži sve, ovakav kakav jest dominantan u svijetu, stvara nerazvijenost, a nerazvijenost stvara socijalne tenzije, i zato treba poslušati što govori Papa Franjo o socijalnom nauku. Akcija uvijek stvara reakciju, pa će sada uslijediti reakcija prema izbjeglicama, koje su ovdje objekt, a općenito će biti posljedica i po zapadnu ekonomiju kroz zatvaranje granica i politiku samodostatnosti. To za Hrvatsku, kao malu otvorenu ekonomiju, nikako ne može biti dobro jer može utjecati na rast kamatnih stopa, ali najviše na turizam. Kada neka zemlja ima udio turizma u BDP-u od 2 posto, onda to ne stvara toliki problem, ali kada kao kod nas od turizma ovisi čak 17 posto BDP-a - onda je to jako opasno za ekonomiju. Tu se naravno vraćamo na to da turizam nikako ne može biti baza ekonomije, zaključuje Santini. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/Novi list)