Aljoša Curavić u Kući za pisce: Istarski noir roman

Iva Ciceran, Aljoša Curavić i Neven Ušumović na predstavljanju "Graničnog sindroma" (Davor ŠIŠOVIĆ)
Iva Ciceran, Aljoša Curavić i Neven Ušumović na predstavljanju "Graničnog sindroma" (Davor ŠIŠOVIĆ)

Koparski književnik i novinar Aljoša Curavić u pazinskoj je Kući za pisce, uz moderiranje Nevena Ušumovića, predstavio svoj roman „Granični sindrom“ koji je u dvojezičnom hrvatsko-talijanskom izdanju objavila pazinska Gradska knjižnica. Ušumović je ovaj kratki roman predstavio kao „žanrovski triler, noir-roman koji odiše sparnom, zagušljivom barskom atmosferom, radnja mu se odvija uglavnom u barovima, restoranima, kockarnicama, zbivanja idu fatalnim tijekom, a pojavljuje se i fatalna žena“.

Pripovjedač odnosno glavni lik ovoga romana na rubu je ludila, cijelo vrijeme imamo nagovještaje da će se nešto katastrofično dogoditi, a junak u svom pripovijedanju ostavlja dojam „nepouzdanog pripovjedača koji ne vlada pričom kao što nije vladao ni zbivanjima“. Atmosferičnost ovoga romana ne proizlazi iz napetosti, već iz razgovora među likovima, a okvir i ritam radnji daju eksplozije, inače nevažne za samu radnju, ali postavljene kao svojevrsni graničnici, zaključio je Ušumović.

Autor Aljoša Curavić je odgovarajući na Ušumovićevo pitanje o autobiografskim elementima u ovome romanu ukazao da je „geografija ove priče neizbježno autobiografska“ jer pokriva prostore Istre – Pule i Kopra, te Dalmacije i Firence, a iz autorovog stvarnog života u romanu se intenzivno osjeća i dimenzija njegova zanimanja, novinarstva. Za svoga glavnog junaka Curavić je rekao da je „mikroparabola jednog razdoblja i jednog naroda, kroz njega se izražava suštinska bol cijelog jednog prostora u razdoblju tranzicije, kada se granični sindrom kao psihijatrijska dijagnoza proširio na cijelu zajednicu“.

Prevoditeljica Lorena Kmet ispričala je kako se odlučila prevesti ovaj roman jer ju je oduševila ta „sjajna priča s naše tromeđe“, ali da joj nikako nije jasno, a autor je potvrdio da nije ni njemu, zašto su na naslovnici prvog izdanja, objavljenog u Firenci 2003. – Plitvička jezera? Ušumović je navijestio da već postoji hrvatski prijevod drugog Curavićevog romana, „A occhi spenti“ koji traži izdavača, a upravo je, na talijanskom, izašao i njegov treći roman, „Istriagog“, koji će sljedeći tjedan biti predstavljen u Trstu i Kopru.

O svom novom romanu „Istriagog“ Curavić je rekao da je „ambijentiran u hrvatskoj Istri, a govori o tome kako je jedno malo tipično istarsko selo kraj Poreča skoro nestalo i pretvorilo se u turističko naselje“. Ta knjiga nije nostalgična, ukazao je Curavić, čak je i malo surova jer opisuje stvarnost koja se mijenja i istražuje „gdje je nestalo ono od čega je sve počelo“. (Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter