U Hrvatskom saboru se ovih dana žustro raspravlja o mogućoj privatizaciji HEP-a. Oporbeni zastupnici su uvjereni da je to jedan od sljedećih poteza Vlade Andreja Plenkovića, a ta nagađanja u sabornici istom žustrinom opovrgava predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Branko Bačić. "U ovom trenutku ni u jednoj državnoj instituciji ne raspravlja se o mogućoj privatizaciji HEP-a, ovo plašenje javnosti čudnom, zakulisnom privatizacijom je neprimjereno", poručio je Bačić nakon što je Mostov zastupnik Tomislav Panenić aktualizirao pojavu paketa zakona o vodama i financiranju vodnog gospodarstva.
- Nije to bilo koji paket, to je paket kao Pandorina kutija, kad ga jednom otvoriš on bespovratno vodi samo u jednom smjeru, a to je privatizacija HEP-a, ustvrdio je Panenić. Bačić odgovara da bez zakona nema privatizacije HEP-a, a prema njegovim informacijama, o tome se ne raspravlja ni u jednoj instituciji, niti na jednom forumu. Donošenje Zakona o vodama doprinijet će snaženju Hrvatske elektroprivrede, rekao je Bačić i pozvao Most da, ako ima druge informacije, to javno kaže.
Vrijeme će vrlo brzo pokazati tko je u ovom verbalnom dvoboju progovarao snagom argumenata, a tko je svojim pričama "plašio javnost".
Za potrošače ništa novo
No, s druge strane unutar Hrvatske elektroprivrede događaju se neki drugi procesi, čije će posljedice najprije osjetiti svi zaposlenici, a uzročno-posljedično je moguće da će te promjene osjetiti i potrošači.
Naime, dugo najavljivana reorganizacija HEP-a, kojom se nastoji osoviti na noge novi organizacijski ustroj HEP-Operatora distribucijskog sustava koji umjesto dosadašnjeg dominantno geografskog modela predviđa uvođenje funkcijskog modela upravljanja, u punom je jeku. Funkcijskim modelom upravljanja želi se dati jači naglasak struci, smanjiti slojevitost i kompleksnost organizacije te standardizirati poslovne procese.
Projekt preustroja HEP ODS-a predstavlja nastavak ciklusa restrukturiranja HEP grupe koji je započet još 2014., a odvijat će se u fazama tijekom 2016. i 2017. godine. Posljedica novog ustroja bit će podizanje tehničkih kompetencija i upravljanja na četiri distribucijska područja koja će koordinirati rad sadašnje 21 elektre. "Postojeće elektre se ne ukidaju, no njihova uloga se mijenja i fokus će im primarno biti na terenskim operacijama i upravljanju mrežom", kažu iz HEP-a.
"U skladu s novim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji HEP-ODS uspostavljen je novi organizacijski ustroj, i to od 1. studenog 2017. godine. Potporne funkcije Društva organizirane su prema funkcijskom modelu (centralno), dok su tehničke funkcije ostale u istom - geografskom modelu u okviru 21 distribucijskog područja", odgovaraju na naš upit ih HEP-a.
Zanimalo nas je čime će se ubuduće baviti lokalne elektre, konkretno pulska i istarska Elektroistra, a na to pitanje iz HEP-a kažu da će "distribucijska područja (elektre) nastaviti obavljati iste operativne poslove, u skladu s novim organizacijskim ustrojem, kroz četiri tehničke službe i tri zajednička odjela".
Budući da se riječi "sistematizacija" i "reorganizacija" vrlo često koriste i kao eufemizmi za smanjenje broja zaposlenika, zanimalo nas je kakva je situacija s radnicima Elektroistre koja se dijeli na pulsku središnjicu i sedam pogona razmještenih po drugim istarskim gradovima. Prema podacima kojima raspolažemo, od 1990. godine, kad je na platnoj listi bilo oko 890 radnika, do danas je njihov broj prepolovljen.
Na upit koliko sad ima zaposlenih u Elektroistri, koliko njih ide u prijevremenu mirovinu ili na rad na riječko područje, iz HEP-a odgovaraju da je "na dan 1. prosinca 2017. godine Elektroistra Pula imala 402 radnika. U narednom razdoblju od šest mjeseci očekuje se odlazak oko 100 radnika, kao posljedica starosne strukture radnika Elektroistre Pula te uvjeta reorganizacije. Radnici Elektroistre Pula neće mijenjati dosadašnje mjesto rada".
U nekim ranijim varijantama spominjalo se i napuštanje zgrade Elektroistre u Puli, za što u HEP-u kažu da nije opcija, a što se tiče kvalitete usluge poručuju da će potrošači ostvarivati svoja prava na isti način kao i dosad, uz istu ili bolju razinu kvalitete usluga.
Više posla za one koji ostaju
O svemu smo jučer razgovarali i s Vasom Aleksićem, članom središnjeg odbora dominantnog Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, koji u okviru HEP grupe ima oko 6.000 članova. Aleksić je iz Poreča, ali radi u rovinjskom pogonu Elektroistre.
- Danas smo potpisali novi Kolektivni ugovor koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. U sklopu nove organizacije osnovana je tvrtka Elektra d.o.o. koja ima četiri centra, i to u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Od nekadašnjeg 21, po novom modelu "2" ostalo je 17 manjih DP-a, među kojima je i Elektroistra, veli Aleksić.
Što se tiče smanjenja broja zaposlenih na istarskom području, Aleksić kaže da je svima ponuđen novi ugovor u kojem su uvjeti rada i bodovi kojima se definira plaća manje-više isti kao što su bili i dosad.
- Kolegama koje nisu prihvatile i potpisale novi ugovor počet će teći otkazni rok u trajanju od šest mjeseci. Također, i po starom i po novom Kolektivnom ugovoru imaju pravo na otpremninu u visini od 60 posto bruto plaće (što je otprilike iznos jednak neto plaći, op.a.) po godini staža u HEP-u. Prema informacijama kojima raspolažem, iz Elektroistre bi u sljedećih šest mjeseci trebalo otići oko 120 ljudi, kaže nam sindikalac Aleksić.
Poseban problem Aleksić vidi u činjenici da će se sav posao, koji neće biti manji nego dosad, preliti na preostale djelatnike. Oni će svi imati povećan obim posla. Osim toga, Aleksić podsjeća i na činjenicu da će zbog postojeće dobne strukture za par godina u mirovinu otići veći kontingent djelatnika. (Leonid SLIJEPČEVIĆ)