Od Nove godine na ovamo ne stišavaju se polemike i rasprave koje su potaknuli poražavajući podaci splitske Hitne pomoći koja je u "najluđoj noći" primila dotad nezapamćen broj alkoholiziranih maloljetnika. Rekord je postavila 13-godišnja djevojčica s 2,2 promila alkohola u krvi. Prije ovog slučaja, neslavni rekord postavila je 19-godišnja Osječanka kojoj je izmjereno čak 3,5 promila alkohola u krvi.
Ništa bolja situacija po tom pitanju nije ni u Puli. Glasnogovornik pulske opće bolnice Goran Paić veli da u slučaju zaprimanja maloljetnog pacijenta na hitni bolnički prijem liječnici obavezno obavještavaju roditelje. Tijekom "normalnih" vikenda nisu toliko česte intervencije zbog pijanstva, a isto se tako više slučajeva pijanstva dešava u ljetnim nego zimskim mjesecima, kaže Paić.
Mladima je svojstveno da ruše granice, eksperimentiraju i testiraju sve ono što im je zabranjeno, a upravo su alkohol i cigarete prvi koraci tog tinejdžerskog buntovnog puta.
- Svaki vikend vani ima jako puno klinaca, čak od 11 godina, kupe si negdje alkohol, odu u neki park i "razbiju se". Ne razumijem kakva im je to zabava, ali to je tako. A piju svašta, od vina do konjaka, votke ili tekile. Grozno ih je vidjeti kako teturaju po ulici s bocom u ruci i cigaretom u zubima, ne razumijem gdje su im uopće roditelji da ih puštaju tako kasno vani, kaže nam jedan 18-godišnjak.
Iako je alkohol u toj dobi već sam po sebi velik problem, on ruši sve inhibicije i, nažalost, dovodi do daljnjih problematičnih ponašanja. Velika većina roditelja nije uopće svjesna kako njihova djeca provode vrijeme u noćnim izlascima, a na pitanje zašto ih uopće puštaju vani iza ponoći sa 12, 13 ili 14 godina, obično odgovaraju "jer i njihovi prijatelji izlaze". Osim toga, najčešće ističu da vjeruju svojoj djeci i da ih nemaju potrebu kontrolirati. Nažalost, nerijetko se događa da upravo roditelji svojoj maloljetnoj djeci prilikom rođendana ili neke druge proslave kupuju alkoholna pića. Sve to dovodi do situacija u kojima se, kada se neprilika dogodi, roditelji ili iščuđavaju ili svoju ljutnju preusmjeruju na dijete. Jedna od tih neprilika svako je trudnoća.
- Maloljetnička je trudnoća u prvom redu sociološki i kulturološki fenomen, a tek potom zdravstveni problem. Obiteljske prilike, stil života, te dostupnost socijalne i zdravstvene skrbi temeljne su odrednice koje određuju koliko će žena zanijeti u (pre)ranoj životnoj dobi, smatra voditelj Odjela ginekologije i porodništva pulske Opće bolnice dr. Davor Zoričić.
Zbog svega ovoga, nismo mogli a da se ne dotaknemo zdravstvenog odgoja oko kojega se debatira već mjesecima. Doktor Zoričić je, primjerice, rekao da ga je rasprava koja se povela oko kurikuluma zdravstvenog odgoja ponukala da ga pročita.
- Zanimljivo je da se prijepori vode o svega nekoliko sati nastave godišnje budući da se od 12 sati, koliko ukupno obuhvaća zdravstveni odgoj, tek manji dio odnosi na spolnu/rodnu ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Uvjeren sam da će mladi kojima je taj program namijenjen znati, uz pomoć nastavnika, kritički razmotriti različite stavove i prepoznati što je dobro za njihovo zdravlje, a koje obrasce ponašanja izbjegavati. Pa na mladima svijet ostaje, zar ne, poručuje dr. Zoričić. (Patricija SOFTIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU