Alabama Monroe: Belgijski kauboji opčinjeni Amerikom

Elise (Veerle Baetens) i Didier (Johan Heldenbergh) kao Alabama i Monroe u prizoru iz filma
Elise (Veerle Baetens) i Didier (Johan Heldenbergh) kao Alabama i Monroe u prizoru iz filma

Belgijska drama pod nazivom "Broken Circle Breakdown" (Hoće li krug ostati čitav - smisao popularne religijske folk-country pjesme uzet je kao naslov filma) Felixa van Groeningena bila je nominirana za Oscara za strani film, a kod nas u kinima igra (kino Valli) pod naslovom "Alabama Monroe". Podsjeća na priču o našoj maloj nesretnoj junakinju "Nori Fori - Strašnom lavu" samo što ne znamo povijest ljubavnog odnosa njenih roditelja u cijeloj priči. I belgijska i hrvatska priča imaju dodirnih točaka s Amerikom - belgijski par Elise (Veerle Baetens) i Didier (Johan Heldenbergh) su opčinjeni Amerikom, posebno njenom country glazbom, oblače se kao kauboji i sviraju po klubovima, dok je hrvatski par u Americi vidio posljednju nadu za malu Noru.

Zanimljivo je i to da su i Didier i Elise nakon nesretnog iskustva sa svojom kćerkom Maybelle (Nell Cattrysse) također na Americi slomili krug od opčinjenosti do razočaranja, od nade i vjere do ljutnje i rezigniranosti kada je Bush obustavio daljnje istraživanje na matičnim stanicama (zbog vjerskih razloga) u čemu je bila sva nada belgijskog para. Ta mješavina europske nade u američko društvo, bilo da je riječ o vjeri u slobodno demokratsko društvo istih šansi, u kauboje s vjetrom u kosi, glazbu, Woodstock, ili djecu cvijeća, otišla je do te mjere da je Elise u trenucima krize svoj identitet promijenila u Alabama (Sweet home Alabama), a Didier je postao Monroe, Bill Monroe, za njega najveći glazbenik uopće, country pjevač u čijim taktovima uživaju ovi belgijski kauboji. I gledatelji, naravno.

Zanimljivost ovog filma je i u razlomljenom redateljskom postupku složenih montažnih epizoda, nekom vrstom postmodernističkog postupka da se svi ti stilovi - od glazbe i načina života, kultura i kontinenata - isprepletu u jednu zajedničku cjelinu, univerzalnu priču koja se može dogoditi bilo gdje i bilo kome. Kako bi progovorili o nekim aktualnim društvenim temama, kao što je istraživanje matičnih stanica u borbi s karcinomom kod djece, Felix van Groeningen se vraća u ozračje '70-ih (iako se radnja događa početkom 2000-ih) u vrijeme slobodne ljubavi i neobuzdane želje da se svijet promijeni po načelu sex, drugs and rock n' roll. (Piše Mate ĆURIĆ)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter