Aktivnim mentalnim životom protiv Alzheimera

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Osobe koje su citav život mentalno aktivne i stalno citaju, pišu ili na drugi nacin angažiraju mozak imaju manje izglede za razvoj proteinskih naslaga u mozgu povezanih s Alzheimerovom bolesti, objavili su americki znanstvenici.

Njihovo istraživanje temeljeno na proucavanju PET skenova mozga sugerira da se kod osoba koje su mentalno aktivne od djetinjstva do visoke dobi zapravo razvija manje amiloidnih plakova.

"Ovdje ne govorimo o odgovoru mozga na amiloide nego govorimo o samom nakupljanju amiloida", kaže William Jagust s kalifornijskog sveucilišta u Berkeleyu ciji je rad objavljen u casopisu Archives of Neurology.

"To je potpuno novo otkrice", istice ovaj americki znanstvenik.

Ranija istraživanja sugerirala su da visoko obrazovane osobe koje su stalno mentalno aktivne prikupe 'rezerve' koje im omogucavaju britkocu uma cak i kad se formiraju naslage destruktivne bjelancevine u mozgu poznate kao beta amiloidi.

Iako ograniceno ovo istraživanje takoder pokazuje da pocetak intenzivnih mentalnih aktivnosti u ranoj dobi može otvoriti put sprijecavanja stvaranja plakova u mozgu povezanih s Alzheimerom.

U ovom trenutku ne postoje lijekovi koji mogu sprijeciti Alzheimerovu bolest za koju znanstvenici vjeruju da zapocinje deset ili 15 godina prije nego se ocituje problemima pamcenja.

Broj oboljelih od Alzheimerove bolesti u svijetu procjenjuje se na 36 milijuna ljudi a strucnjaci ocekuju da ce broj oboljelih do 2030. godine porasti na 66 milijuna te na 115 milijun do 2050. godine.

Strucnjaci su u okviru ovog istraživanja usporedivali PET skenove mozga zdravih starijih osoba, cije su mentalne sposobnosti potvrdene testiranjem, s onima osoba oboljelih od Alzheimera kao i s PET skenovima zdravih osoba u dobi od 20-ak godina.

Utvrdili su da su osobe koje su citav život mentalno aktivne imale najniže razine naslaga beta amiloida. Takoder utvrdeno je da osobe koje su se mentalno aktivirale tek u kasnijoj dobi nisu od toga profitirale.

"Ono što naši rezultati sugeriraju je da mentalne aktivnosti tijekom citavog života imaju veci ucinak od toga da se osoba mentalno aktivira tek u kasnijoj dobi", kaže Susan Landau koja je takoder radila na istraživanju.


Podijeli: Facebook Twiter