Mjerama aktivne politike zapošljavanja u prvih sedam mjeseci ove godine obuhvaćeno je gotovo tri puta manje novih korisnika nego u istom periodu prošle godine. Posljedica je to smanjenja sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja u prvom ovogodišnjem rebalansu proračuna. Tada je Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) uzeto 177,2 milijuna kuna te im je proračun od 511,56 milijuna kuna srezan na nešto više od 334 milijuna kuna. Posljedično, od konca ožujka bilo je obustavljeno primanje novih zahtjeva za mjere aktivne politike zapošljavanja. No, početkom travnja osigurano je 100 milijuna kuna za zapošljavanje mladih. Sve ostalo donedavno je bilo na čekanju.
Sedmomjesečni prosjek vjerojatno će se tijekom rujna popraviti. Naime, do konca srpnja burza je uspjela obraditi oko 12 tisuća zahtjeva korisnika koji su zbog nedostatka novca na čekanju bili još od studenog prošle godine. Puni efekt obrade tih zahtjeva, kao i zahtjeva koji su primani tijekom ove godine, ali koje nije bilo moguće realizirati, trebao bi se vidjeti do kraja rujna. Rješavanje svih tih predmeta na čekanju, kako doznajemo, uslijedilo je jer je Vlada osigurala dodatnih oko 170 milijuna kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja. Zahvaljujući tom dodatnom financijskom impulsu, burza je do konca srpnja obradila kompletnu "listu čekanja". Kada se sve zbroji, HZZ-u su u konačnici za nezaposlene i njihovu pripremu za tržište, odnosno zapošljavanje, nadoknađena rebalansom oduzeta sredstva, pa čak i malo povećana. No, ta sredstva teško će biti dovoljna da se svi zahtjevi, dakle i oni koji će do kraja godine pristizati, obrade i odobre. Burza, koja je lani u studenom prestala odobravati zahtjeve jer su ostali bez novca, u ovu godinu praktično je ušla s minusom od 300 milijuna kuna (za već odobrene i aktivne zahtjeve), a taj se minus i dalje vuče.
Prema podacima HZZ-a, zadnjeg dana srpnja mjerama aktivne politike zapošljavanja bilo je obuhvaćeno 38.236 korisnika, što je oko tisuću korisnika manje nego prije godinu dana. No, od tog ukupnog broja korisnika njih je 9.943 novouključeno, odnosno mjerama su obuhvaćeni u prvih sedam mjeseci ove godine. Svi ostali, u programima su od lani. Usporedbe radi, u prvih sedam mjeseci prošle godine u mjere aktivne politike zapošljavanja bilo je novouključeno 28.571 osoba, što je gotovo tri puta više nego u istom periodu ove godine. Kada se usporede podaci prema pojedinim mjerama, više je nego jasno da se u proteklih nekoliko mjeseci praktično nije radilo ni na čemu osim na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samozapošljavanju te javnim radovima za što su sredstva osigurana kako bi se pomoglo u obnovi poplavljenih područja na istoku Slavonije.
Javni radovi, kako se neslužbeno može čuti, nisu više popularna mjera i to otkako su prije nekoliko mjeseci promijenjeni uvjeti pa u sufinanciranju javnih radova trebaju sudjelovati i korisnici. Lani je, primjerice, u sedmomjesečnom razdoblju u javnim radovima bilo novouključenih 10.562 osoba što je 6,7 puta više nego u prvih sedam mjeseci ove godine. U sedam mjeseci ove godine nije odobrena niti jedna potpora za usavršavanje, a odobreno je svega 709 potpora za zapošljavanje. Prije godinu dana u te je mjere novouključeno preko 6,5 tisuća korisnika. Kada je, pak, riječ o potporama za samozapošljavanje u prvih sedam mjeseci ove godine novouključeno je 1.110 osoba što je gotovo tri puta manje nego u istom periodu lani. (G. GALIĆ/NL)