Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom odlučilo je, čini se, konkretnije zaštiti potrošače i klijente banaka, pa je tako jučer iz resornog ministarstva priopćeno da prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji bi se uskoro trebao naći i na dnevnom redu Sabora, uređuje način na koji se može mijenjati promjenjiva kamatna stopa. Pritom se, navodi se, od vjerovnika, dakle banaka, zahtijeva definiranje parametara temeljem kojih će vršiti izmjenu promjenjive kamatne stope, kao i definiranje razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope.
Što se tih parametara tiče, to mogu primjerice biti referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena, premija na kreditni rizik i slično, pri čemu oni moraju biti jasno i nedvojbeno predočeni potrošaču prije sklapanja ugovora o kreditu, pojašnjavaju u Ministarstvu financija. Nadalje, bitna novina jest i regulacija efektivne kamatne stope koja ne smije prijeći ograničenja visine kamatnih stopa utvrđene Zakonom o obveznim odnosima (trenutno 12 posto) čime se osigurava zaštita potrošača od lihvarskih kamata i različitih naknada, ističu u Ministarstvu.
Amandman na Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju dodatno će pozitivno utjecati na zaštitu potrošača jer će u slučaju da vjerovnik ima osnovu za povećanje promjenjive kamatne stope (temeljem spomenutih kriterija), o istome morati obavijestiti potrošača petnaest dana prije provedbe takve odluke, a potrošač će moći, u roku od tri mjeseca od primitka takve obavijesti, prijevremeno otplatiti kredit bez obveze plaćanja bilo kakve naknade vjerovniku, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita. Navedeno pravilo primjenjivat će se kako na nove tako i na postojeće ugovore o kreditu, poručuju iz Ministarstva. Riječ je, naime, o amandmanu HNB-a.
Nadalje, predloženim se izmjenama i dopunama uređuje i kako potrošačko kreditiranje koje pružaju vjerovnici (osim kreditnih institucija, kreditnih unija te leasing društava) mora biti namjensko, te potrošačko kreditiranje tim vjerovnicima ne može biti osnovna djelatnost, nego služiti u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti toga vjerovnika.
- Visoke kamatne stope, jednostrane promjene kamatnih stopa te zlouporabe pojedinih odredaba važećeg Zakona o potrošačkom kreditiranju izrazito su nepovoljno utjecali na položaj građana. Navedenim dopunama Zakona onemogućava se navedeno postupanje vjerovnika u kreditnim odnosima. Konkretno, ukidaju se izuzeća od primjene ovoga Zakona za kredite manje od 1.500 kuna kao i izuzeće za kredite dane temeljem zaloga čime se osigurava zaštita potrošača i u tim kreditnim odnosima, navode u Ministarstvu. Kažu kako razlozi ovih izmjena leže u nepovoljnim uvjetima kreditiranja koji su u posljednje vrijeme građane dovodili u bezizlaznu situaciju. Sve navedene mjere imaju za cilj poboljšati položaj i pružiti adekvatnu zaštitu građana na tržištu u pogledu usluga potrošačkog kreditiranja.
Uz to što je Ministarstvo financija izdalo priopćenje o Zakonu čiji je nositelj, a na koji je HNB dao amandman, i HNB je jučer objavio priopćenje u kojem, navodi, smatra potrebnim priopćiti da je u radu na izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju aktivno surađivao s predlagačem - Ministarstvom financija. (Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/NL)