Akcija protiv Plomina C: 680 crnih ljudskih silueta

Bernard Ivčić, Dušica Radojčić i Zoran Tomić (R. SELAN)
Bernard Ivčić, Dušica Radojčić i Zoran Tomić (R. SELAN)

Šesto osamdeset crnih ljudskih silueta i transparent "680 - je li to cijena ugljena?" postavili su danas na ledini nasuprot ulaza u TE Plomin aktivisti Greenpeacea, Zelene akcije i Zelene Istre. Bila je to ilustracija broja osoba koje će, kako to predviđa Greenpeaeceova studija o skrivenim troškovima rada Plomina C u njegovom 40-godišnjem radnom vijeku, prerano umrijeti zbog štetnih tvari koje će ovo postrojenje ispuštati u atmosferu.

Studija k tome procjenjuje da će rad Plomina C godišnje uzrokovati 2.671 napadaj astme i 36.163 slučaja oboljenja dišnih sustava, što će gospodarstvo stajati 3.970 radnih dana, pa će ukupni vanjski troškovi, tj. oni koje neće snositi HEP doseći 125 milijuna eura.

- Naša analiza, koja je znanstveno utemeljena i vrlo dokumentirana, pokazuje da se struja na plaća samo novcem, nego i ljudskim zdravljem i životima, ali HEP se, čini se, prema tome odnosi neodgovorno, kaže Zoran Tomić, predsjednik hrvatskog Greenpeacea.

- Ugljen je nevidljivi ubojica i ljudi obično ne povezuju bolesti kao što su astma ili karcinom s direktnim onečišćenjem zraka. Nadamo se da će im sada postati jasno što znači živjeti u okruženju termoelektrane, rekla je Dušica Radodjčić, predsjednica Zelene Istre.

- Hrvatska nema vlastitih izvora ugljena, što znači da ćemo, ako Plomin C bude realiziran, uvoz električne energije zamijeniti uvozom energenta, pa ćemo i dalje biti energetski ovisni, istaknuo je, predsjednik Zelene akcije. 

Tvrdnje da će izgradnjom TE Plomina C porasti kvaliteta zraka u okruženju jer će zamijeniti dotrajalu TE Plomin 1 zeleni ne prihvaćaju jer smatraju da će znatno jače postrojenje, premda novo, emitirati nekoliko puta više ugljičnog dioksida. Vladu RH pozivaju da odustane od izgradnje Plomina C na ugljen da bi se izbjegle dalekosežne posljedice ovog, smatraju oni, zastarjelog projekta.

Alternativu vide u smanjivanju gubitaka u distribuciji električne energije, ulaganju u povećanje energetske učinkovitosti i korištenju potencijala obnovljivih izvora energije, tim više što takva njena proizvodnja otvara dvostruko više radnih mjesta nego proizvodnja u termoelektranama. (R. SELAN)


Podijeli: Facebook Twiter