Udruga ruralnog razvoja istarskog sela (URRIS) predstavila je, u suradnji i uz podršku Istarske županije i AZRRI-ja, svoje clanove - agroturizme i njihove proizvode u srijedu na Mirisima Božica u Konavlima, lani proglašenim najboljom manifestacijom u ruralnom turizmu u Hrvatskoj. Predstavljanje je održano u KUD-u Cilipi na istarsko-konavosko-baranjskoj veceri IsKonBar, tijekom koje su tri na podrucju ruralnog turizma najrazvijenije hrvatske (mikro)regije pokazale svoju gastronomiju, tradicijske nošnje i glazbu.
Za Istru su nastupili agroturizmi San Mauro iz Momjana, Štefanic iz Štefanici kraj Kaldira, Montižel iz Završja i Dol iz Gologorickog Dola. Osim vina, maslinovih ulja, likera, marmelada, tartufa i pršuta, publika je imala prigodu degustirati i kupiti i mesne proizvode koje promovira AZRRI. Nastavak je to projekta povezivanja Istre, Konavala i Baranje, na inicijativu organizatora Mirisa Božica, udruge Agroturizam Konavle, zapocet susretom na Danu otvorenih vrata agroturizma Istre, a slijedeci je korak gostovanje u Baranji, vjerojatno na proljece, doznajemo od predsjednika URRIS-a Libera Sinkovica.
U sklopu manifestacije koja traje od 23. do 30. prosinca održan je i okrugli stol na temu bržeg razvoja i uspješnog funkcioniranja agroturizama i ruralnog turizma i nakon ulaska Hrvatske u EU te stvaranja pretpostavki za to zakonskom regulativom. Sudjelovali su predstavnici Ministarstva turizma, Dubrovacko-neretvanske županije, turistickih subjekata, nadležnih državnih institucija, a Istarsku županiju su predstavljali procelnik županijskog Odjela za poljoprivredu Milan Antolovic i direktor AZRRI-ja Gracijano Prekalj.
- Obišlo nas je nekoliko stotina posjetitelja i izuzetno smo zadovoljni uspjehom ovog gostovanja. Imali smo priliku posjetiti nekoliko tamošnjih agroturizama i uociti velike razlike u odnosu na one istarske. Njihov je teritorij kršovit i proizvodnja puno manja od naše, no svoja vina, maslinova ulja i proizvode od voca znaju prezentirati na vrlo atraktivan nacin. Naglasak je na ruralnoj tradiciji koju su ocuvali u objektima s nasljedstvom prenošenim s generacije na generaciju, starim mlinovima koji su još u funkciji, predmetima poput tkalackih stanova, starih alata i narodnih nošnji u kojima domacini i docekuju svoje goste.
Mi smo, u vecini slucajeva, prihvatili suvremeniji pristup, posebno u proizvodnji, prilikom uredenja objekata držali se tada propisanih pravila prilagodenih hotelijerskom turizmu, a u prvom je planu bogata eno-gastronomska ponuda vrhunske kvalitete. Iza nas je vec veliko iskustvo i rezultati na kojima uce i naši kolege iz drugih dijelova Hrvatske, no svaki je detalj uvijek moguce još bolje organizirati i realizirati, istaknuo je Sinkovic.