Korupcijskim aferama, otkrivenim u posljednjih godinu dana, državi i državnim poduzecima napravljena je šteta od gotovo 1,7 milijardi kuna.
Da su razmjeri korupcije u Hrvatskoj golemi, mediji i nevladine organizacije spekuliraju godinama. Medutim, tek je antikoruptivna kampanja koju su uskocki tužitelji i policija odradili u posljednjih godinu dana pokazala prave razmjere korupcije.
Samo u istražnim postupcima pokrenutim u najvažnijim antikorupcijskim akcijama, šteta za koju uskocki tužitelji procjenjuju da je napravljena penje se na gotovo 1,4 milijarde kuna. Najveca šteta dosad evidentirana je u istrazi o prodaji jeftine struje TLM-u, u kojoj je HEP oštecen za 600 milijuna kuna.
Potom je na redu istraga malverzacija u Podravci, oštecenoj za još neutvrdenu svotu koja se procjenjuje na 350 milijuna do pola milijarde kuna. U Hrvatskoj poštanskoj banci, pak, svota je tek nešto manja, oko 330 milijuna kuna.
- Nema sumnje da su ti iznosi tek vrh ledenog brijega. U tome leži tajna zbog koje su zemlje s nižom stopom korupcije, dakle uredene zemlje, toliko bogatije od onih u kojima korupcija cvjeta, rekao nam je Zorislav Antun Petrovic, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska.
Uz te najvece antikorupcijske represivne akcije, u drugi plan padaju istrage zbog malverzacija u HAC-u, HŽ-u, ?akovštini, pa i one u MORH-u i Brodosplitu, u kojima se zajedno skupilo oko stotinu milijuna kuna štete. Kada se tome doda i 200 milijuna kuna koliko je Hrvatska preplatila Daimlerove vatrogasne kamione, za što ce tek uslijediti uskocka istraga, te oko 80 milijuna kuna neprikupljenih komunalnih naknada od Tržnica Rijeka kojima se sad bave osjecki tužitelji, šteta u recentnim antikoruptivnim akcijama penje se na gotovo 1,7 milijardi kuna.
O kolikoj svoti je rijec, dobro ilustrira podatak da Vlada u sklopu programa gospodarskog oporavka namjerava uštedjeti gotovo tri puta manji iznos smanjenjem regresa i božicnica za 240 tisuca državnih službenika. Novcem od šteta u antikoruptivnim akcijama mogli bi se, recimo, dva puta otplatiti godišnji troškovi glavnice zajmova od medunarodnih organizacija, riješiti cijeli proracun Zavoda za zapošljavanje, isplatiti gotovo sve naknade za bolovanje ili riješiti sve place u Oružanim snagama RH.
Štete iz antikorupcijskih akcija tek su jedan dio price o curenju
novca iz proracuna. Približno istu svotu, oko 1,8 milijardi kuna,
propustili su naplatiti poreznici od poreznih obveznika samo u 2009.
godini. Radi se o svoti utvrdenoj u poreznim nadzorima, za koju je
Porezna uprava pokrenula prekršajne postupke. No, s naplatom i dalje
ima problema, jer prijavljeni pravni subjekti u pravilu odugovlace te
postupke, a opce je poznata stvar da su upravo prekršajni sudovi usko
grlo pravosuda, te da više od polovice predmeta na Visokom prekršajnom
sudu upada u zastaru.