Adriano Brnobic navucen na jazz

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Adriano Bernobic, mladi pulski jazz bubnjar, roden je u Kopru, a odrastao u Rocu, gdje postoji duga tradicija limene glazbe, u kojoj je poceo svirati doboš. U trecem razredu srednje glazbene škole u Puli profesor Vedran Vojnic poslao ga je na državno natjecanje za udaraljkaše, gdje je osvojio prvu nagradu. Gotovo istovremeno postao je clan pulskog Puhackog orkestra, gdje je upoznao Branka Sterpina preko kojeg se "navukao" na jazz.

Uslijedilo je studiranje u Grazu na akademiji. Kada je zavolio jazz, poceo je sa Sterpinom izmjenjivati jazz CD-ove. Tako se rodila velika ljubav prema jazzu pa je odlucio studirati jazz bubanj.

Zahvaljujuci programu "Erasmus" za razmjenu studenata, vidio je da u Parizu postoji glazbena akademija s kojom je ona u Grazu pobratimljena pa im je poslao diplomu i program na kojem bi radio te CD. "Valjda su preslušali CD, dopao im se i primili su me", prica Bernobic.

Pored onog što je nabrojao, bio je i u Evergreen kvartetu, nastupao u grupi Frelimo, zatim u kvartetu s Lukicem, Sterpinom i Mirtom te u drugim kombinacijama. Ljeti je prilicno aktivan, no ucinilo se da nam je dao do znanja da u Puli nema kruha što se jazza tice...

- Nije da nema kruha, ispravlja nas Bernobic, nego jednostavno ovdje nema jazz scene. Ovdje se mi, jazz muzicari, skupimo ljeti i tada ima toga, ali preko zime… Sterpin živi u Zagrebu, Petar Bazdanovic, s kojim sam svirao, živi u Grazu, kao i Miron Hauser.

Kaže da možda postoji mogucnost da njihova adresa postane pulska cijele godine, ali ne u skoroj buducnosti, jer Grad baš ne ulaže previše u jazz glazbu. "Jedino je financirao Big Band grada Pule, kojem su ukinuli lovu, pa zbog toga vec cetiri mjeseca nemamo ni probe niti nastupamo. Treba postojati barem neki interes Grada da oživi tu jazz scenu.

- Poruka mladim ljudima koji bi se htjeli baviti jazzom?

- Treba dosta odricanja, treba slušati muziku iz 1940-ih i 1950-ih jer dosta ljudi koji se sada upoznaju s jazzom sluša onaj iz 1990-ih, a jazz je glazba koja ima svoju povijest. Na primjer, u klasicnoj glazbi nece nitko poceti od Schumanna, svi krenu od Mozarta ili Beethovena, nitko ne skoci odmah na romantizam. Tako je i u jazzu, sve treba ici postupno te, kao i za svaku glazbu, treba puno vježbanja. (Razgovarao M. RADIC; snimila A. TOŠIC)

CIJELI RAZGOVOR CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD CETVRTKA, 30. RUJNA. 


Podijeli: Facebook Twiter