Adrenalin ne pomaže uvijek kod srcanog zastoja

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Davanje adrenalina (epinefrina) osobama sa srcanim zastojem tijekom pružanja hitne medicinske pomoci povecava trenutacno preživljavanje, ali dugorocno može naštetiti, pokazalo je japansko istraživanje.

Prema rezultatima istraživanja objavljenima u casopisu Journal of American Medical Association japanski znanstvenici utvrdili su da je kod osoba kojima je srce iznenada stalo, u vecem broju slucajeva ponovno uspostavljena cirkulacija ako im je dana injekcija epinefrina no ti isti bolesnici imali su manje izgleda preživjeti mjesec dana i ostati bez oštecenja mozga u odnosu na bolesnike koji nisu dobili epinefrin.

"To otkrice pokazuje da davanje epinefrina može spastiti srce, ali ne i mozak", kazao je Akihito Hagihara s Kyushu University Graduate School of Medicine koji je vodio istraživanje. Strucnjaci upozoravaju da se rezultati trebaju primiti s rezervom jer istraživanje nije uzelo u obzir terapiju i postupke kojima su pacijenti podvrgnuti tijekom hospitalizacije.

"Puno se više toga dogada i mislim da bi bilo pomalo naivno vjerovati da jednokratna doza epinefrina dana tijekom oživljavanja može imati takav ucinak na izglede pacijenta nakon jednog mjeseca", kaže Camilla Sasson koja radi u hitnoj medicinskoj pomoci.

Japanskim istraživanjem obuhvaceno je 417 tisuca slucajeva srcanog zastoja koje je tretirala hitna pomoc u razdoblju od 2005. i 2008. godine. Utvrdeno je da je u slucaju davanja epinefrina u oko 19 posto slucajeva srcanog zastoja ponovno uspostavljen rad srca, a time i cirkulacija dok je u slucajevima kad nije davan epinefrin postotak preživljavanja bio šest posto.

No istraživanjem je utvrdeno i da je oko pet posto pacijenata preživjelo mjesec dana nakon srcanog zastoja bez obzira na to da li su dobili epinefrin ili ne, a skupina onih koji su dobili epinefrin imala je upola manje šanse preživjeti tih mjesec dana. Štoviše tek oko cetvrtine pacijenata koji su dobili epinefrin i preživjeli imalo je izglede nastaviti život bez ogranicenih neuroloških problema u odnosu na polovicu iz skupine koja nije oživljavana epinefrinom.

U postupku oživljavanja nakon srcanog zastoja koji se dogodi izvan bolnica u pravilu se primjenjuju rucna masaža srca i umjetno disanje (CPR), oživljavanje srca elektrošokovima i davanjem epinefrina.


Podijeli: Facebook Twiter