Sporna ACTA, multinacionalni sporazum kojemu je svrha uspostava medunarodnih standarda za zaštitu intelektualnog vlasništva, ne uvodi kažnjavanje pojedinaca koji nezakonito preuzimaju internetski sadržaj, priopcila je Europska komisija koja pokušava osigurati ratifikaciju u zemljama Europske unije i u Europskome parlamentu.
Povjerenik za trgovinu Karel de Gucht govorit ce krajem veljace pred Europskim parlamentom u prilog ACTA-e, ali i u Komisiji priznaju da su se izgledi smanjili. "Ne vjerujem da ce proci u ovome obliku. Mislim da sa sporazumom u ovome obliku necemo naprijed", kaže predsjednik parlamenta, njemacki socijal-demokrat Martin Schulz. ACTA je potpisana 26. sijecnja u Tokiju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a.
O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singaput, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta.
Izazvao je cijeli val prosvjeda, a protiv njega ustaju korisnici interneta koji ga smatraju teškim kršenjem slobode. "Ako se ijedan od kljucnih pregovaraca o ACTA-i povuce, to ce imati ozbiljne posljedice", kažu europski pregovaraci. Odbije li ga ijedna zemlja EU-a, ili Europski parlament, on je gotov.
Europska komisija priznaje da je zakasnila u objašnjavanju naravi toga ugovora te da je dopustila da se razvije ideja da je ACTA instrument represije.
Odredbe ACTA-e "ne odnose se na razmjene datoteka izmedu pojedinaca" i ne traže od pružatelja internetskih usluga "da postane nadzornik interneta u Europi", kaže Komisija.
"Kršenje zakona o intelektualnom vlasništvu odnosi se na slucaje kad to poprimi komercijalne razmjere, na primjer ako neki internetski site prodaje datoteke i reklamira se te tako generira profit", tvrde. Protivnici ACTA-e kažu da taj sporazum krši temeljna gradanska i digitalna prava, medu ostalim pravo izražavanja i tajnost komunikacije. (Hina/AFP)