Koncesijsku naknadu luke nautickog turizma u sustavu ACI-ja placaju u iznosu stalnog dijela 0,7 kuna po cetvornom metru i promjenjivog dijela od 2,5 posto od prihoda. Podatak je to koji nam je dostavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u odgovorima na naša pitanja vezana uz, kako smo jucer pisali, visinu koncesije koju placa Tehnomont za Marinu Veruda, a koja iznosi 10 kuna po cetvornom metru (dakle, 14 puta više no što iznosi ona za ACI-jeve marine), te cetiri posto od godišnjeg prihoda.
Pritom se resorno ministarstvo poziva na Uredbu o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, u kojoj se doista navodi da je pocetna cijena koncesijske naknade onolika koliku trenutno placa Marina Veruda.
Problem je, medutim, u tome što je ta Uredba donesena još 2004. godine, te se dosad, ne racunajuci marine koje još nisu izgradene, primijenila jedino u - Marini Veruda! Naime, ACI-jeve su marine koncem 2007. dobile od Vlade jedinstvenu koncesiju do 2030., ali im je pritom koncesijska naknada ostala ista kao što je bila i prije donošenja spomenute Uredbe. Predsjednik Nadzornog odbora ACI-ja u to je vrijeme bio HDZ-ovac Branko Bacic, tada državni tajnik za more, a sada ministar zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva.
Traže istu koncesiju kao i za druge
Ista pravila nisu se, medutim, primijenila kad je 2008. Tehnomont dobio koncesiju za daljnjih 30 godina korištenja pomorskog dobra u Verudskom zaljevu. Ostaje nejasno zašto su ACI-jeve, ali i sve druge marine, prema saznanjima Seana Lisjaka, direktora Marine Veruda, u ovom slucaju bile privilegirane.
- Upravo zato smo i nezadovoljni. Ne tražimo ništa drugo nego da budemo ravnopravni i da placamo istu koncesiju kao i druge marine, istice Lisjak.
No, ravnopravnost, kao i poštivanje propisa državu u ovom slucaju uopce ne zanima. Ona se u slucaju Marine Veruda poziva na Uredbu koju je sama propisala, dok je u istom odgovoru na naša pitanja Ministarstvo prešucuje u dijelu u kojem priznaje da ACI placa 14 puta manju naknadu. I još svoje postupke pokušava opravdati tvrdnjom da je najviša naknada rezervirana za nauticku luku u Novom Vinodolskom, gdje koncesijska naknada iznosi 15 kuna po kvadratu i 13 posto od prihoda. Pritom, medutim, zaboravlja spomenuti da ta, u odnosu na pulsku, mala marina još nije ni izgradena.
"Po donošenju navedene odluke zakljucen je Ugovor o koncesiji, na koji se tvrtka Tehnomont - Marina Veruda d.o.o. nikada nije žalila, vec je prema informacijama kojima raspolaže ovo Ministarstvo, tražila od Hrvatskog fonda za privatizaciju smanjenje temeljnog kapitala", pravdaju se iz Ministarstva.
Kapital, koncesija i druge pojave
Iako je nejasno u kakvu vezu Ministarstvo dovodi smanjenje temeljnog kapitala s visinom koncesije, vec u sljedecem odgovoru priznaje da se "društvo Tehnomont - Marina Veruda d.o.o. u nekoliko navrata obratilo Ministarstvu sa zamolbom za smanjenje koncesijske naknade, za koju tvrde da im predstavlja ozbiljne poteškoce u poslovanju".
"Zbog gospodarske krize i najava slabijih turistickih sezona, ovo Ministarstvo je dalo izraditi strucnu analizu Studije gospodarske opravdanosti koja je bila temelj za traženje smanjenja koncesijske naknade. Slijedom mišljenja o opravdanosti i utemeljenosti Studije gospodarske opravdanosti ovlaštenika koncesije Tehnomont Marina Veruda d.o.o., u cilju smanjenja naknade za koncesiju na pomorskom dobru, koje je 10. rujna 2010. izradilo društvo HLB Inženjerski biro d.o.o., moguce je udovoljiti zahtjevu društva za sniženjem koncesijske naknade kada ono zapocne s investicijskim ciklusom. Takoder se može po pocetku investicijskog ciklusa razmotriti preraspodjela dijela koncesijske naknade u razdoblje kada projicirani financijski tokovi to budu omogucavali", navode u Ministarstvu.
Posebno pitanje je i obeštecenje koje Tehnomont smatra da bi trebao dobiti na osnovu njihovog ulaganja na pomorskom dobru prije no što je utvrdena njegova granica.
"Marina Veruda nije nikada obeštecena za ulaganja koja je izvršila na pomorskom dobru, obzirom da sama cinjenica procjene nekretnina u vrijednosti društvenog kapitala ne znaci stjecanje prava vlasništva u korist društva nastalog pretvorbom, o cemu je svoje mišljenje dalo i Opcinsko državno odvjetništvo u Puli. Društvo Tehnomont nikada nije imalo stvarno pravo na nekretnini, obzirom da je prije upisa, u zemljišnim knjigama nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo za korist države SFRJ - Državni sekretarijat narodne obrane Beograd", još je jedno opravdanje Ministarstva.
Slucajno ili ne, Ministarstvo brka pojmove vlasništva s vrijednošcu ulaganja na neosporno pomorskom dobru. Ono što je zahtijevao Tehnomont nema nikakve veze s vlasništvom, vec s time da je država, prije izdavanja koncesije u Marini Veruda, trebala riješiti pitanje ulaganja više tvrtki na tom podrucju.
Sve te pogreške Ministarstvo ne želi priznati, vec odgovornost za svoje propuste, kao što je selektivna primjena Uredbe kojom se odreduje koncesijska naknada, prebacuje na leda privatnika, u ovom slucaju Tehnomonta.
Marina im udvostrucila dobit
Tehnomont je jucer objavio svoje godišnjeg izvješca. U konsolidiranom izvješcu, gdje su iskazani rezultati na razini grupe, iskazano je da je 2010. ukupno prihodovano 31,3 milijuna kuna i ostvarena neto dobit od 4,3 milijuna kuna. U odnosu na 2009., prošlogodišnji su rezultati bolji za 7,2 posto za prihode, odnosno cak 130 posto za dobit.
Buduci da konsolidirani izvještaj ukljucuje pokazatelje tri društva, medu kojima je daleko od svih najveca Tehnomont Marina Veruda, ispada da je upravo zarada ostvarena u marini pridonijela tako velikom rastu. To potvrduje i nekonsolidirano izvješce u kojem je vidljivo da je sam Tehnomont, bez marine, ostvario svega 457 tisuca kuna dobiti. Buduci da je treca tvrtka iz konsolidacije (Rea-02), prema pokazateljima poslovanja, minorno društvo u grupaciji, ispada da je sve zasluge za uspješne lanjske rezultate poslovanja ostvarila Marina Veruda.
I iz Tehnomonta su, komentirajuci takve rezultate, naveli da su prihodi na razini grupe porasli zbog 15-postotnog povecanja cijena veza u marini. Dakle, tvrtka je ostvarila višemilijunsku dobit iako placa najskuplju koncesiju u državi za marinu, zbog cega je nedavno na aktualnom satu u Saboru pulski gradonacelnik i saborski zastupnik Boris Miletic upitao premijerku Jadranku Kosor može li poduzeti nešto kako bi to uspješno poduzece bilo u ravnopravnom položaju spram ostalih marina u Hrvatskoj.