Predstavnici lokalnih vlasti, clanovi Udruge antifašistickih boraca i Kova je nasa, clanovi Mjesnog odbora Vinež te drugi gradani komemoracijom su obilježili pocetak Labinske republike, samouprave nastale za rudarske pobune od 2. ožujka do 8. travnja 1921. Vijence na spomen-obilježje na Krvovoj placi, gdje je poceo štrajk kovara, položili su gradonacelnik Labina Tulio Demetlika, predsjednik Gradskog vijeca Valter Poropat i donacelnik slovenske opcine Idrija Bojan Režun.
Josip Štemberga iz udruge bivših rudara Kova je nasa napomenuo je da su rudari stupili u štrajk u znak prosvjeda protiv fašista, koji su u Pazinu zlostavljali njihova sindikalnoga vodu Ivana Pipana. Isprva se, rekao je, radilo o politickoj pobuni, koja je prerasla u borbu za bolja radnicka prava. Premda nikada proglašena, Labinska republika ostavila je neizbrisiv trag na Labinštini, a imala je i mnogo širi odjek.
- Zauzela je posebno mjesto u povijesti radnickog pokreta, kao borba rudara za oslobodenje od talijanskih vlasti i prvi otvoreni sukob s ovdašnjim fašistickim divljanjima. Zaposjedanje rudnika u Vinežu, Štrmcu i Krapnu pod parolom "Kova je nasa" i preuzimanje vlasti rudarskih komiteta, te kasnija organizacija proizvodnje za svoj racun, dva su najvažnija elementa ovog štrajka. Rudari, iako raznih nacionalnosti, ostali su jedinstveni ustrajuci u zahtjevima, rekao je Štemberga. Podsjetio je da su u akciji talijanske vojske, koja je ugušila pobunu, poginula dva rudara - Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora, a njih 50-ak je uhiceno.
Delegacije lokalnih vlasti i UAB-a Labin položile su cvijece i na drugim rudarskim spomen-obilježjima u gradu te na Štrmcu.
Podzemni grad u hodnicima bivšeg rudnika potpuno je ostvariv projekt, a prvi korak u realizaciji mora biti osnivanje tvrtke ili agencije u suvlasništvu Grada i županije, koja ce biti njegov nositelj. Ovo je najvažniji zakljucak s okruglog stola na Medunarodnom simpoziju "Podzemni grad XXI - utopija ili realnost", kojega je Grad organizirao u povodu 90. obljetnice Labinske republike.