Hrvatski gradani i dalje su poprilicni euroskeptici, a u razdoblju od pola godine znacajno su se promijenila i njihova razmišljanja o ekonomskoj i socijalnoj situaciji pa je sve manje onih koji na buducnost gledaju kroz ružicaste naocale.
Svega 27 posto ispitanika u Hrvatskoj, prema Eurobarometru, smatra da bi clanstvo u EU-u bilo dobro za zemlju, 29 posto ih misli da bi bilo loše, dok cak 41 posto ispitanika misli da clanstvo sa sobom ne nosi ni dobro ni loše. Ispitanici u Hrvatskoj, njih 46 posto, prosuduju da zemlja nece imati koristi od clanstva. Da ce imati koristi smatra 39 posto ispitanika. U obje kategorije postotak je u pola godine porastao za jedan posto.
Nezaposlenost, kriminal i ekonomska situacija tri su glavna problema s kojima se država trenutno suocava. Cak 61 posto gradana kao najvažniji problem istice nezaposlenost, 51 posto odabire kriminal, dok ih 39 posto ekonomsku situaciju stavlja na prvo mjesto. Tek 18 posto gradana u visokom javnom dugu vidi problem.
Ipak, ekonomska situacija u zemlji sve više zabrinjava gradane. Tako je krajem godine cak 57 posto gradana, ili 12 posto više nego u prvoj polovini godine, izražavalo mišljenje da ce ekonomska situacija u Hrvatskoj u narednih godinu dana biti gora. Da ce biti bolja misli 13 posto ispitanika, što je dva posto manje u odnosu na ranije istraživanje, a da ce biti ista smatra osam posto gradana manje, odnosno njih 27 posto.
Cak 63 posto gradana, što je 11 posto više nego na proljece, smatra da ce nezaposlenost u iducih godinu dana rasti. Da ce doci do pomaka nabolje kada je rijec o zaposlenosti misli tri posto gradana manje nego na proljece - njih 12 posto.
Gradani osobno najviše osjecaju posljedice gospodarske situacije, inflacije i porasta cijena. Kada razmišljaju o svojoj buducnosti, 30 posto smatra ih da ce im se financijska situacija u godinu dana pogoršati, 49 posto (šest posto manje nego na proljece) ne ocekuje promjene vlastite financijske situacije, a 19 posto gradana misli da ce raspolagati s više novca.
Zanimljiv je i odnos gradana prema institucijama. Tako 91 posto gradana nema tendenciju vjerovati politickim strankama, a vladi i parlamentu njih 87 posto. Povjerenje u sindikate izražava 32 posto gradana, dok ih cak 61 posto izražava nepovjerenje. Velika poduzeca nemaju povjerenje cak 76 posto gradana kao i pravosudni sustav.