Jesu li europski lideri na sastanku grupe najrazvijenijih država svijeta G20 donijeli odluku da osnuju fond u vrijednosti od 750 milijardi eura koji bi otkupljivao dugove Španjolske i Italije ili je to ideja o kojoj se u Meksiku tek raspravljalo, cini se da više i nije važno.
Britanski The Daily Telegraph je prvi, a potom su i drugi svjetski mediji vijest objavili kao gotovu cinjenicu, kao odluku koja je donesena zbog potrebe da se djeluje na cijenu zaduživanja tih dviju država cija je razina zbog ukupne krize u eurozoni vec dosegla nepodnošljive visine, a sve s ciljem povratka povjerenja u europsko gospodarstvo.
Svima je izvor isti - komunike objavljen na kraju summita - u kojem navodno stoji da su se europski lideri suglasili da se novcem iz dvaju europskih fondova za spašavanje posrnulih ekonomija - 500 milijardi eura iz Europskog stabilizacijskog mehanizama (ESM) i 250 milijardi eura iz Europskog fonda financijske stabilnosti (EFSF) - kupuju dugovi, odnosno obveznice europskih država.
Prethodno, ti su fondovi - u koje novce izdvajaju samo clanice eurozone - bili korišteni za spašavanje proracuna manjih država kao što su Grcka, Portugal i Irska s tim da su vlade tih zemalja novac dobivale u zamjenu za oštre mjere štednje. Po svoj prilici se Njemacka nije složila s nastavkom takve prakse pomoci "rastrošnih" država clanica.
Predsjednik talijanske vlade Mario Monti, koji namjerava odigrati posrednicku ulogu izmedu Pariza i Berlina, susrest ce se s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, koji je u Rimu bio vec prošlog cetvrtka, njemackom kancelarkom Angelom Merkel i španjolskim kolegom Marianom Rajoyem.
Mini-summit "bit ce prigoda za iznošenje nekih bliskih stajališta" i pronalazak "kompromisa" prije summita EU-a 28. i 29. lipnja u Bruxellesu, istaknuo je Francois Hollande u Los Cabosu. (J. VUKUŠIC/NL)