750 milijardi eura za spas eurozone

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Jesu li europski lideri na sastanku grupe najrazvijenijih država svijeta G20 donijeli odluku da osnuju fond u vrijednosti od 750 milijardi eura koji bi otkupljivao dugove Španjolske i Italije ili je to ideja o kojoj se u Meksiku tek raspravljalo, cini se da više i nije važno.

Britanski The Daily Telegraph je prvi, a potom su i drugi svjetski mediji vijest objavili kao gotovu cinjenicu, kao odluku koja je donesena zbog potrebe da se djeluje na cijenu zaduživanja tih dviju država cija je razina zbog ukupne krize u eurozoni vec dosegla nepodnošljive visine, a sve s ciljem povratka povjerenja u europsko gospodarstvo.

Svima je izvor isti - komunike objavljen na kraju summita - u kojem navodno stoji da su se europski lideri suglasili da se novcem iz dvaju europskih fondova za spašavanje posrnulih ekonomija - 500 milijardi eura iz Europskog stabilizacijskog mehanizama (ESM) i 250 milijardi eura iz Europskog fonda financijske stabilnosti (EFSF) - kupuju dugovi, odnosno obveznice europskih država.

Prethodno, ti su fondovi - u koje novce izdvajaju samo clanice eurozone - bili korišteni za spašavanje proracuna manjih država kao što su Grcka, Portugal i Irska s tim da su vlade tih zemalja novac dobivale u zamjenu za oštre mjere štednje. Po svoj prilici se Njemacka nije složila s nastavkom takve prakse pomoci "rastrošnih" država clanica.

Predsjednik talijanske vlade Mario Monti, koji namjerava odigrati posrednicku ulogu izmedu Pariza i Berlina, susrest ce se s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, koji je u Rimu bio vec prošlog cetvrtka, njemackom kancelarkom Angelom Merkel i španjolskim kolegom Marianom Rajoyem.

Mini-summit "bit ce prigoda za iznošenje nekih bliskih stajališta" i pronalazak "kompromisa" prije summita EU-a 28. i 29. lipnja u Bruxellesu, istaknuo je Francois Hollande u Los Cabosu. (J. VUKUŠIC/NL)


Podijeli: Facebook Twiter