Prema neslužbenim podacima, u Hrvatskoj cak 70 tisuca zaposlenih radnika nije primilo jednu ili više placa. Ta je brojka možda i veca jer na razini ovlaštenih državnih institucija tocne procjene o broju radnika koje to pogada nema, pa je tako nemoguce doznati ni koliko je takvih radnika na podrucju Istre.
S druge strane, Zakon o minimalnoj placi jasno kaže da pravo na minimalnu placu imaju svi radnici koji rade te da su "za nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obracuna, prijava i uplata proracunskih prihoda nadležne Financijska policija i Porezna uprava". Isti zakon veli da ce se novcanom kaznom u iznosu od 60 do 100 tisuca kuna kazniti poslodavac, pravna osoba ako u propisanim rokovima radniku ne isplati minimalnu placu ili pak da ce kazne od sedam do 10 tisuca kuna biti za poslodavca, fizicku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Velikima se tolerira, a malima kazne
Uzme li se podatak da u Hrvatskoj trenutno radi cak 70 tisuca neplacenih radnika i pomnožimo li tu brojku sa 100 tisuca kuna maksimalne kazne koju propisuje zakon, lako je izracunati da bi se na osnovu novcanih sankcija u državni proracun moglo sliti cak sedam milijardi kuna! Ispada da se država tog novca svjesno odrice jer, cak i da nije nužno kazneno goniti tvrtke koje ne isplacuju place, dovoljno je samo napraviti izlist uplata i pogledati koje se to tvrtke ne drže slova zakona i nisu isplatile placu na vrijeme.
Drugim rijecima, da su institucije radile svoj posao, u proracunu bi bilo cak sedam milijardi kuna prihoda po osnovi kazni za prekršaje poslodavcima koji u propisanim rokovima radniku nisu isplatili minimalnu placu. S time se slaže i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel koji ocekuje da ce Vlada u srijedu napokon donijeti nekakav model i prihvatiti prijedlog sindikalnih središnjica. Dodajmo da je i sama premijerka Kosor na zadnjem sastanku GSV-a taj datum odredila kao rok za rješavanje ovog goruceg problema.
- Slažem se da se proracun mogao puniti na temelju kazni koje su visoke, ali što to znaci za poslodavca koji godinama posluje s blokiranim racunom od nekoliko milijuna kuna, a istovremeno mu temeljni kapital iznosi 20 tisuca kuna. Znaci, blokada mu je 10, 12 ili više milijuna kuna iako posluje preko raznoraznih drugih racuna. Dakle, sve je to ovih godina bilo moguce, a Porezna uprava je po sili zakona odavno mogla za svaku tvrtku koja nije podmirila poreznu obavezu oko uplate poreza i doprinosa predložiti stecajni postupak. Medutim, to je igra velikih i malih igraca jer na malima se to primjenjivalo, a velikima se to godinama tolerira. Sjetimo se samo kada je Pevec otišao u stecaj koji su to bili enormni neplaceni iznosi. Pitanje je zašto ta ista Porezna uprava i Ministarstvo financija nisu odavno prije reagirali i napravili nešto kada je trebalo, veli Novosel.
Poslodavce goniti i kazneno
Napominje da Vlada treba regulirati da se poslodavcima onemoguci osnivanje novih tvrtki ako po prethodnoj imaju neizvršenih obaveza, kako prema uplatama poreza, doprinosa i dobavljacima, tako i prema isplatama placa radnicima. Tvrdi da nisu rijetki slucajevi egzistiranja jednog dionickog društva s nizom d.o.o.-a gdje direktor tog društva, kada vidi da ga radnici planiraju tužiti jer se sudskim putem žele izboriti za novac koji su zaradili, jednostavno otvori stecajni postupak iz kojeg se izvuce bez ogrebotina, a nedugo nakon toga pod istim imenom i prezimenom pojavljuje se kao osnivac novog društva. (Danijela BAŠIC-PALKOVIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.