Jedna od najvecih živucih glazbenih legendi, americki kantautor Bob Dylan roden je 24. svibnja 1941. godine kao Robert Allen Zimmerman u gradicu Duluth u americkoj saveznoj državi Minnesoti. Kasnije je u vrijeme kad se poceo baviti glazbom skratio ime u Bob, a kao prezime uzeo ime pjesnika Dylana Thomasa prema kojem je gajio iznimno poštovanje. Glazbeni idol koji ga je najviše inspirirao bio je Woody Guthrie.
Bob Dylan je kultna licnost generacije 60-ih godina i uz Leonarda Cohena jedan od najvecih i najutjecajnijih kantautora 20. stoljeca. Radom je inspirirao mnoge glazbenike, a njegov znacaj i utjecaj u suvremenoj kulturi, pogotovo u kljucnim šezdesetim, može se usporediti jedino s Beatlesima. Fascinira dužina njegove karijere u kojoj su stalne jedino mijene. Dylanove protestne pjesme obradilo je bezbroj izvodaca.
Vec u samom pocetku Dylan se okrenuo lirici koja se doticala politike, socijalnih pitanja i filozofije te je u glazbi sjedinjavao folk, country, blues, gospel, rock and roll i mnoge druge glazbene pravce. Dogodilo se prvi put u povijesti rocka da se neciji tekstovi smatraju literaturom, poezijom samom po sebi, neovisnoj o glazbi.
Bob Dylan je kroz pjesme izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi, govorio o problemima religije i vjere, ali i pjevao o ljubavi. Njegove pjesme su uznemirivale americku i svjetsku javnost.
Najznacajnije i ujedno najpoznatije su "The Times They Are A-Changin", "Blowin In The Wind", "All Along The Watchtower", "Like A Rolling Stone", "A Hard Rain's Gonna Fall", "Masters Of War" i "Mr. Tambourine Man"... Te pjesme smatraju se himnama generacije koja je pocela seksualnu revoluciju i masovno se usprotivila ratu u Vijetnamu, generacije koja je postala nositelj društvenih promjena do kojih je došlo u SAD-u tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeca.
Najveca ljubav - Joan Baez
Cinjenice iz Dylanove biografije neodvojiv su dio povijesti popularne kulture. Heroj kontrakulture i protestni pjevac i tekstopisac i danas na recitalima svira gitaru, usnu harmoniku i klavir. Bob Dylan ima grubi, napukli, mistican, oštar i uhu nimalo ugodan i lijep glas, no on i nije pjevac, vec interpret vlastitih stihova.
Karijeru je 1961. godine poceo u boemskom i buntovnom Grenwich Villageu. Ubrzo potpisuje za Columbia Records. Dylan se kao mladic pocinje zanimati za politiku, poeziju i folk glazbu, mijenjajuci postupno stil odijevanja, a s njime i identitet: Robert Zimmerman tako postaje Bob Dylan. Njegova najznacajnija umjetnicka i ljubavna veza bila je ona sa znamenitom folk kantautoricom Joan Baez. Oboje su bili istaknuti sudionici pokreta za gradanska prava i cesto su nastupali zajedno u prosvjedima protiv rata u Vijetnamu.
Veliki skok u Dylanovoj karijeri bila je 1965. kad pjesme "elektrificira" i skrece prema rocku, što je zbunilo i zgrozilo folk puritance i veliki dio njegovih fanova. Za mnoge kriticare trilogija albuma iz tog razdoblja - "Bringing It All Back Home", glazbenih "Highway 61 Revisited" i "Blonde On Blonde" - predstavlja jedno od najvecih glazbenih i kulturnih dostignuca 20. stoljeca.
Zagonetni genij
Gotovo pet desetljeca djelovanja ove glazbene ikone koja je u 45 je godina umjetnickog rada objavila 44 albuma i koja je za rad dobila bezbroj priznanja bilo je presudno ne samo za formiranje rjecnika popularne glazbe, vec je potaknulo društvene i kulturne promjene te brojnim kriticarima, polemicarima i sociolozima poslužilo kao inspiracija za razna fenomenološka istraživanja.
Bob Dylan, možda jedini istinski genij unutar formata popularne glazbe, nalazi se u stalnom doslovnom i metaforickom kreativnom kretanju. Vremešna, ali i dalje vitalna glazbena legenda planira nakon 70. rodendana objaviti šest knjiga, baviti se slikarstvom i, naravno, podariti nam još pokoji album. Koliko je Dylan zagonetan, svjedoci i cinjenica da ga u cjelovecernjem igranom biografskom filmu "Ja nisam tu" utjelovljuje sedam glumaca, medu kojima i Richard Gere, a medu njima i jedna žena.
Dva nastupa u Hrvatskoj
Karizmaticni glazbenik, vjecni nomad u potrazi za samim sobom, umjetnik s kojim su popularna glazba i rock definitivno odrasli i jedna od najutjecajnijih osoba na svijetu u svojoj je dugogodišnjoj karijeri dva puta posjetio Hrvatsku. Prvi koncert održao je 13. lipnja 2008. u sklopu Radar festivala u Varaždinu, a drugi 7. lipnja 2010. na Šalati u Zagrebu.