6. istarski povijesni biennale posvećen životinjama

Elena Uljančić-Vekić najavila je sljedeću temu - o duhovnosti (V. HABEREITER)
Elena Uljančić-Vekić najavila je sljedeću temu - o duhovnosti (V. HABEREITER)

Tri dana i dvadeset i dva zanimljiva predavanja o životinjama i njihovoj ulozi kroz povijest, koje je održalo dvadesetak eminentnih stručnjaka iz područja historiografije, kratak je sažetak šestog Istarskog povijesnog biennalea, međunarodnog znanstvenog skupa jučer završenog u Zavičajnom muzeju Poreštine.

"Animalia, bestiae, ferae…o životinjama kroz povijest na jadranskom prostru", bio je naslov ovogodišnje manifestacije koju su kao i prijašnjih godina, karakterizirale upravo teme iz svakodnevice, još nedovoljno obrađene u hrvatskoj historiografiji, a ovim putem prezentirane na ležeran i kvalitetan način.

Tako je kroz predavanja i zadnjeg dana publika imala prilike doznati više o domaćim životinjama i njihovoj ulozi u poljoprivredi u mletačko doba, o domaćim životinjama u općini Piran prema popisu stanovništva 1910. godine, o gambuziji - ribici koja je "oslobodila" Istru od malarije, te o životinjama kao izvoru istraživanja u povijesti medicine. Svako predavanje s ovogodišnjeg skupa naći će se u zborniku koji će biti prezentiran na sljedećem skupu, za dvije godine.

Zadovoljstvo rezultatima ovogodišnjeg biennalea izrazila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić-Vekić, koja je zajedno s kolegicama Tajanom Ujčić i Marijom Mogorović Crljenko prije točno deset godina pokrenula ovaj projekt.

- Zaključak ovogodišnjeg skupa je da smo osebujno obradili životinje kroz povijest i razmotrili sve vrste historiografskih istraživanja povijesti svakodnevice. Razmotrili smo utjecaj životinja na razvoj civilizacije i na koji način su one omogućile čovjeku da opstane. Bilo je diskusija koje su omogućile razmjenu mišljenja i novih saznanja o ovim temama, kazala je Uljančić-Vekić.

Sudionici ovogodišnjeg biennala su, već tradicionalno, utvrdili i temu sljedećeg, a to je vjerovanje i duhovnost u najširem smislu riječi, od pučke pobožnosti do institucionalne religioznosti. (V. HABEREITER)


Podijeli: Facebook Twiter