Europljani cesto pate od neuroloških i mentalnih poremecaja: gotovo 165 milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od moždanog poremecaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije, objavljeno je u velikoj novoj studiji.
U samo trecini slucajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremecaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici toliko loše osjecaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju.
"Mentalni poremecaji postali su najveci europski zdravstveni izazov 21. stoljeca", kažu autori studije.
Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu.
"Taj golemi jaz mora se zatvoriti", rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor instituta za klinicku psihologiju i psihoterapiju na dresdenskom sveucilištu i glavni istraživac te europske studije.
"I ti rijetki koji se lijece, lijece se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom".
Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 clanica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi.
Ne može se izvesti izravna usporedba ucestalosti mentalnih poremecaja u drugim dijelovima svijeta jer se razlicite studije koriste razlicitim varijabilnim parametrima.
Wittchenova je ekipa proucila stotinjak bolesti, sve glavne mentalne poremecaje od tjeskobe i depresije do ovisnosti i shizofrenije, kako i glavne neurološke poremecaje poput epilepsije, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.
Rezultati studije koje je u ponedjeljak objavila Europska škola za neuropsihofarmakologiju (ENCP) pokazuju da su mentalni poremecaji "izrazito težak teret", rekao je Wittchen novinarima u Londonu.
Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko opterecenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predvida da ce do 2020. depresija biti druga vodeca bolest u svim dobnim skupinama.
U Europi se, rekao je, ta ružna perspektiva vec ostvarila, bolesti mozga vec su pojedinacni najveci uzrok bolesti u EU-u.
Cetiri su najgora stanja, dodao je, depresija, demencije poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, ovisnost o alkoholu i moždani udar.