Dvanaest banaka u Hrvatskoj odazvalo se Vladinom pozivu na sudjelovanje u novom modelu subvencioniranja kupnje stanova na zamrlom tržištu nekretnina. U državnoj Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u cetvrtak su otvorene ponude onih cija efektivna kamatna stopa (EKS), sukladno Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita koji je na snagu stupio u ožujku, u ovom modelu ne smije prelaziti 4,95 posto u prve cetiri godine otplate, a još najmanje dvije godine nakon toga ne smije rasti više od deset posto.
Prva stambena štedionica ponudila je EKS od 4,73 posto za cijeli rok otplate kredita, fiksno, Istarska kreditna banka spremna je kredite u Vladinom programu financirati uz kamatu od 4,95 posto fiksno u prve cetiri godine, dok je Raiffeisen stambena štedionica dala ponudu po kojoj ce njen EKS imati raspon od 4,70 do 4,88 posto, ovisno o iznosu kredita.
Raiffeisen banka imat ce EKS od 4,56 za prve cetiri godine otplate, za ostalo se, kao i vecina drugih banaka, nisu izjasnili, a Zaba ce nuditi EKS od 4,61 posto, takoder u prve cetiri godine. EKS u HPB-u nece u cetiri godine biti viši od zakonskih 4,95 posto, a u PBZ-u 4,59 posto. Volksbank je ponudio EKS koji nece prelaziti 4,95 posto u tom periodu, dok ce kamata Hypo banke biti 4,50 posto. Erste banka, kako piše u njenoj ponudi, imat ce EKS od maksimalno 4,95 posto, ovisno o velicini stana, odnosno iznosu kredita, dok ce EKS OTP banke biti 4,44 posto. Splitska banka ce svoje kredite nuditi uz EKS od 4,89 posto.
U APN-u napominju da bi banke za tjedan dana s njima trebale potpisati ugovore u sudjelovanju u programu, što znaci da ce u iducih nekoliko dana u tiskanim medijima biti objavljena i lista banaka koje su ušle u program i kojima ce se gradani moci obratiti za kreditiranje. Pri krediti bi mogli startati s prvim danima svibnja, što znaci da bi prvi anuiteti od gradana mogli biti naplaceni pocetkom srpnja.
Podsjetimo, po Vladinom novom zakonu na ovaj se nacin planira prodati 1.900 stanova, jer Vlada raspolaže s oko 20 milijuna kuna za tu namjenu, preostalih od prošlog, neuspjelog modela poticanja prodaje stanova. Još osam milijuna kuna država ima za jamstva onima koji do kraja godine ostanu bez posla.
Oni koji dignu kredit preko novog modela, u navedenim bankama, automatski ce dobiti i jamstvo za slucaj da ostanu bez prihoda, dok pravo na jamstvo imaju i svi oni koji su podigli neki drugi kredit od stupanja zakona na snagu u ožujku ove godine.
Jamstvo znaci da ce onima koji ostanu bez posla država do kraja godine placati iznos kamate kredita, do iznosa od 4,95 posto, odnosno dvije trecine mjesecnog anuiteta, bespovratno. Subvencioniranje kredita, s druge strane, znaci da ce onima koji po novom modelu potpišu ugovore s bankama država u prve cetiri godine placati pola mjesecne rate za kredit, bespovratno. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)
Na 100.000 eura država placa 14.000
Iznosi li nekome rata 4.000 kuna, država ce mu prve cetiri godine placati dvije tisuce kuna na mjesec, nepovratno. Na iznos od sto tisuca eura, rijec je o oko 14 tisuca eura, odnosno, za usporedbu, gotovo citav iznos PDV-a u cijeni stana. Pritom, subvenciju ce, najkasnije do kraja iduce godine, dobivati samo oni koji kupuju stan ne skuplji od 100.000 eura, odnosno za 1.900 eura po kvadratu, što znaci da ce kupac, ako je stan skuplji, razliku placati sam. Jedan od uvjeta jest i da kupac nije stariji od 45 godina, da kredit ne potpisuje na manje od 20 godina i da u vlasništvu - kupac ili supružnik - nemaju neku drugu nekretninu, odnosno, ako je imaju, da je prodaju radi kupnje vece nekretnine. Zahtjeve gradana APN ce rješavati onako kako budu dospijevali, a dodu li neki istovremeno, prednost u rješavanju imat ce nekretnine s nižom cijenom.