Iako su prihodi proracuna u sijecnju ove godine porasli za dva posto, a u strukturi prihoda su najznacajniji oni porezni, pa su primjerice socijalni doprinosi na godišnjoj razini rasli 2,1 posto, a od najizdašnijeg poreza PDV-a prikupilo se 300 milijuna kuna više na godišnjoj razini - teško je još uvijek govoriti o oporavku. Niti blagi rast trgovine na malo nije adut na koji treba igrati. Tim više jer pokazatelji o distribuciji placa zorno ocitavaju socijalnu sliku zemlje.
Cak 18,2 posto radnika ili njih 206.729 u sijecnju ove godine primilo je placu za lanjski prosinac koja je u najboljem slucaju dosegnula iznos minimalca. Regos je, naime, objavio podatke o distribuciji placa u prošloj godini, a prema tim pokazateljima u prosincu su doprinosi placeni za 1.136.318 radnika, ili njih 6.883 manje nego na pocetku godine. I taj podatak još zacudnijim cini ovogodišnji sijecanjski proracunski rast naplacenih doprinosa na godišnjoj razini. Pao je broj osiguranika, povecao se broj radnika s ispodprosjecnim placama, a proracunski prihodi od socijalnih doprinosa su porasli. Nešto je tu cudno.
Na socijalnom dnu
Primanja više od 206,7 tisuca radnika u zemlji u neto iznosu nisu viša od 2.190 kuna. S tim primanjima nije moguce pokriti niti minimalne troškove prehrane koji se prema potrošackoj košarici krecu oko 2,4 tisuce kuna. Preciznije receno, 18,2 posto radnika u Hrvatskoj prima placu tri puta nižu od minimalnih mjesecnih troškova prosjecne obitelji. I to je samo jedan segment socijalne slike zemlje.
No, od ukupnog broja radnika s najnižim primanjima 177.251 je za prosinac primio placu koja je niža od minimalca. Jedino logicno objašnjenje za to je manji broj radnih sati u prosincu koji je dio radnika na minimalnoj placi ili placama koje su tek nešto iznad minimalca povukao na samo socijalno dno. Minimalnu placu, pak, tijekom godine primalo je od 29,4 do maksimalno 34,2 tisuce radnika, koliko ih je evidentirano u kolovozu. Porast broja radnika, ali i rast isplacenih minimalaca bilježe se od pocetka lanjske sezone do njenog kraja.
Nema zapošljavanja
Iz podataka Regosa je evidentno da prosjecno 16 tisuca radnika redovito zaradi placu koja je niža od minimalne. To znaci da se unatoc zakonom propisanom minimalcu još uvijek radnicima doprinosi obracunavaju na osnovi najniže propisane osnovice za obracun obaveznih doprinosa. No, u listopadu i prosincu prošle godine došlo je do naglog porasta broja radnika s tim najnižim placama koje u neto iznosu ne prelaze 2.109 kuna. U listopadu je broj takvih radnika dosegnuo 190,3 tisuce, a prosincu 171,4 tisuce. Niti u jednom od tih mjeseci nije došlo do porasta zapošljavanja, štoviše zabilježen je pad osiguranika.
S obzirom na to da je rijec tek o dva mjeseca izmedu kojih se postavio studeni s posve drugacijom statistikom (ujednacenijom s ostatkom godine), nije moguce govoriti o trendu snažnog rasta zaposlenih koji zaraduju manje od minimalca ili minimalac.
No, evidentno je iz godišnjih podataka da je do promjena došlo i da su znacajnom broju radnika place smanjenje. Primjerice, u sijecnju prošle godine bruto placu u rasponu od minimalne do prosjecne place, odnosno maksimalno 7.710 kuna, primala su 746.602 radnika. U prosincu je broj radnika u toj grupi, u kojoj je smješteno 50 posto osiguranika, pao za 174 tisuce.
Raste siva ekonomija?
Gledajuci podatke o distribuciji, može se zakljuciti da je vecina tih radnika prešla u najniži platni razred. No, statistika bi mogla ukazivati i na to da je došlo do rasta sive ekonomije. Hoce li taj snažan porast broja radnika cije su place gotovo socijalna kategorija, što dovoljno govori o stanju domaceg gospodarstva, postati trend, moci ce se tek vidjeti s podacima za prve mjesece ove godine.
Distribucija placa, slaže se i nekolicina naših sugovornika, nikako ne ukazuje da je oporavak na vidiku. S takvim placama teško se može govoriti o oporavku potrošnje gradana, a unatoc neobjašnjivim podacima za listopad i prosinac, evidentno je da se dio radnika sa svojim primanjima preselilo prema minimalcu. To znaci da sve više zaposlenih ne može pokrivati niti osnovne mjesecne potrebe. Uostalom, to nije moguce ostvariti niti radnicima s prosjecnom placom, pa je i pitanje tko bi to mogao svojom potrošnjom potaknuti gospodarstvo.
Da sve ne bi bilo crno, za 13,7 tisuca radnika place su u prosincu
porasle pa su oni ušli u kategoriju radnika s placama iznad prosjeka.
Takvih radnika s primanjima do maksimalno 46.295,99 kuna, odnosno
iznosa najviše osnovice za naplatu doprinosa, bilo je ukupno 353,4
tisuce. Placu u iznosu najviše osnovice za naplatu doprinosa ili višu
primalo je 2.215 radnika, ili njih 275 više nego na pocetku prošle
godine.