20 godina Male glagoljske akademije

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Mala glagoljska akademija "Juri Žakan", državna škola ucenja glagoljice, jedina takve vrste u Hrvatskoj, slavi dvadeseti rodendan, a jubilarni saziv okupio je u Rocu 45 žaknica, ucenika šestih razreda iz dvanaest hrvatskih škola iz Županje, Zagreba, Novigrada Podravskog, Sv. Filipa i Jakova, Jastrebarskog, Pazina, Žminja, Rovinja, Labina, opcine Tar-Vabriga i Buzeta, koji u jednotjednoj akademiji izucavaju glagoljicu.

Nekoc pismo mukotrpnog prepisivanja uz svjetlost svijeca, danas je postalo trend pa rocka akademija privlaci sve više malih glagoljaša.

U neobican svijet glagoljice žaknice je uveo dokumentarni film "Glagoljica - hrvatska Atlantida'', prikazan ispred rocke crkve. Zahvaljujuci producentu Petru Krešimiru Perasu i redateljici Susanni Caic, koja je zajedno s akademkinjom Anicom Nazor napisala i scenarij, mali glagoljaši na svom su prvom nastavnom satu pod vedrim nebom uronili u povijest glagoljice, pisma koje su sastavila braca Ciril i Metod, nastalog iz potrebe za prijevodima liturgijskih tekstova.

Na terenskoj nastavi žaknici su spoznali osnove glagoljice u Istri, prošli Alejom glagoljaša te se susreli sa stalnim vanjskim suradnicima, akademicima Anicom Nazor i Josipom Bratulicem. Tijekom dana izucavaju glagoljicu u radionicama, a u vecernjim satima uživaju u raznolikom kulturno-zabavnom programu. Tema jubilarnog saziva je "Glagoljica danas", u što je pored ostalog ukljucena i njena primjena u uredenju interijera, dizajnu, na uporabnim predmetima.

- Rodendanski saziv slavimo u otežanim financijskim okolnostima. Mislim da žaknici nisu ni svjesni da, posebno ove godine, vode borbu da dokažu koliko vrijedi cuvati glagoljicu, prvo hrvatsko pismo, i da to izvrsno rade. U proteklih dvadeset godina kroz akademiju je prošlo osamstotinjak osnovaca. Postali su stjegonoše glagoljice u svojim sredinama, rekla je koordinatorica "Žakna" Karmen Kevereski Nikovic.

Kada se vrate kucama, mali glagoljaši dopisuju se medusobno na glagoljici. "Bilo je simpaticnih zgoda - pisma bi im se vratila jer su adrese primatelja napisali na glagoljici pa ih poštar nije znao procitati", rekla je Kevereski Nikovic. (G. CALIC ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter