Bogata povijest i kulturna baština Fažane predstavljene su ovog vikenda sadržajima u sklopu manifestacije "Priče s fažanske rive". Ove godine obilježena su dva značajna datuma u fažanskoj kronici vremena, pa je tako u subotu, prvog dana manifestacije, događajima predstavljeno 1.950 godina od rimskog spominjanja imena Fažane. U nedjelju, tema je bila obilježavanje stote godišnjice od početka Prvog svjetskog rata.
Subotnji program, dakle posvećen antičkoj rimskoj Fažani, nazvan "Senatus populusque fasanensis", započeo je na rivi izložbom "Fažana ispod pločnika: gospodarski objekti i ladanjske vile rimskog carstva, uljara u Šuridi", autora Ide Koncani Uhač i Davora Bulića. Na trgu ispred crkve sv. Kuzme i Damjana, pažnju je plijenio ljetnikovac Gaia Lecaniussa Bassa uz zvukove harfe. Ondje je bio i kutak za kreativne radionice keramike, mozaika, nakita, mačeva i štitova u koje su se uključili brojni posjetitelji, a autentična izrada posebno je bila zanimljiva djeci.
Pojedince su se radionice održavale ispred ureda TZ-a, gdje je bila smještena i kopija fažanske amfore i mozaika valbandonske vile u izvdbi AR keramike i Luane Milotić. Uz gotove, izložene, skulpturu iz doba Rima ondje je stvarao kamenoklesar. Živost su isceniranim borbama na rivi unijeli atraktivni gladijatori koji su se predstavili u sklopu programa Spectacula Antiqua. Kad se smračilo, istaknuli su se žongleri u igri s vatrom.
Pažnju posjetitelja privukla je modna revija, zapravo performans pod nazivom "Misteriozni sjaj valbandonske vile". Posjetitelji su "lansirani" u rimsko doba putem QR coda, virtualnog muzeja, što je novi projekt TZ-a Fažana koji će uskoro zaživjeti na više punktova u općini. Pulski glumac Franjo Tončinić, utjelovivši rimsko-antičkog boga Jupitera, preuzeo je ulogu pripovjedača, konferansjea, glasa savjesti i dobrog duha priče.
Metaforom kroz antičku priču temeljenu na tekstu Tatjane Bulešić a prema stručnoj literaturi, predstavljeno je Pandorino otvaranje kutije iz koje su, zahvaljujući njenoj znatiželji, izašla sva zla svijeta. Spletke i intrige vođene u rimsko doba na fažanskoj rivi dočarale su božice Pandora, Eride, Junona, Venera, Cerera, Diana, Minerva, Gaia, Perzepina i Veste te bog Pluton i ratnik Paris. Za autentičnost kostima i frizura pobrinuo se pulski dizajner Uroš Raguž, za nakit od maslinova drva Manzin, DJ Kedja za glazbenu podlogu, dok su za osmišljavanje kompletnog scenskog programa zaslužni Paolo Batel i Tatjana Bulešić.
Veličanstvenom svirkom na harfi, zvukove Rima dočarala je Vlasta Hribar Barković. Meniji brojnih fažanskih ugostitelja koji su se uključili u manifestaciju bili su također inspirirani dobom rimske vladavine. Na trpezi su se tako mogli pronaći i kušati kotleti u umaku od suhih šljiva, s grožđicama ili medom, zatim mesna pogača, lignje, dagnje te sardele s posebnim umacima i začinima. Naravno, sve uz ječam, leću, "žrtveni kruh" i rimsko vino, a za desert serviran je mulsum, punjene datule, štrudle sa smokvama i drugo.
Organizatoru manifestacije, Turističkoj zajednici općine Fažana, zajedno s brojnim suorganizatorima, cilj je bio prezentirati često na prvi pogled nevidljivu fažansku povijest, u čemu je, sudeći po odazivu posjetitelja, i uspjela. (Sanda ROJNIĆ SINKOVIĆ, animio Danilo MEMEDOVIĆ)