Katolicka crkva spremna je otvoriti svoje financije i omoguciti državnim institucijama da prekontroliraju nacin na koji troši novac koji dobiva iz proracuna. Prvi je to put jucer javno i otvoreno rekao zagrebacki nadbiskup, kardinal Josip Bozanic na otvorenju nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije.
No, u državnim su institucijama zasad oprezni prema toj mogucnosti. Službenih odgovora na pitanje o eventualnoj kontroli nema ni iz Ministarstva financija ni iz Državne revizije. Naši sugovornici iz Ministarstva financija isticu da je Porezna uprava zadužena za provjeru poreznih obveznika, što u ovom slucaju Crkva nije, a da Državna revizija brine o tome kako se troši proracunski novac. A od 2000. godine Crkva je iz proracuna dobila ukupno 2,5 milijardi kuna, koliko je država, primjerice, u sedam godina potrošila za izgradnju objekata u zdravstvu.
Prema Bozanicevim rijecima, od ukupnog proracunskog iznosa sedam posto ostaje HBK-u, 30 posto podijele biskupije u jednakom iznosu, a ostatak takoder ide biskupijama, ali proporcionalno njihovoj velicini.
- Biskupije su dužne dio dati župama za pomoc svecenicima, dio za karitativnu djelatnost, dok treci dio, koji je, nažalost, još uvijek najveci, ide na gradnju novih crkava i objekata, pojasnio je kardinal te je dodao da bi samo u Zagrebu trebalo izgraditi 12 do 13 novih crkvi.
Upravo zbog kritika da se razbacuju novcem i promoviraju raskoš predstavnici Crkve otvorili su jucer medijima vrata nove zgrade HBK-a na zagrebackom Ksaveru, trudeci se opravdati izgradnju zdanja koje je stajalo 16,5 milijuna eura.
- Muzej suvremene umjetnosti graden je za 3.876 eura po kvadratnom metru, kazao je Bozanic, dok je trošak zgrade HBK-a, površine 11 tisuca kvadrata, bio oko 1.500 eura po kvadratnom metru. A za muzej novac sigurno nije došao iz donacija izvana, kaže Bozanic, jer su novu zgradu financirali strani donatori, prvenstveno talijanska, ali i njemacka, austrijska i americka biskupska konferencija.
- Nijedna hrvatska biskupija nije dosad dala ništa, istaknuo je Bozanic koji smatra da su izgradnjom zgrade cinili nešto dobro jer su omoguceni rad i place. Generalni tajnik HBK-a Enco Rodinis smatra da je to direktna investicija u hrvatsko gospodarstvo u doba recesije koja je najviše pogodila upravo sektor graditeljstva, osiguran je posao za dvije tisuce radnika, korišten je slavonski hrast te kamen iz Istre i s Braca...
- Zaposlene su naše firme, išli smo na to da se kupuju i ugraduju naši materijali. Sigurno je to pomoglo mnogim firmama i obiteljima da lakše prežive krizna vremena, dodao je rijecki nadbiskup Ivan Devcic.
U izgradnji Crkva se, tvrde njezini predstavnici, vodila i motom skuplje je jeftinije - barem dugorocno - ali i željom da zaštiti okoliš.
- Ja sam uvijek za skromnije. Primjerice, pitanje grijanja i hladenja moglo je biti skromnije, ali dugorocno je skromnije ovo što je skuplje. Teško je sve do kraja matematicki izraziti, pojašnjavao je Bozanic. (I. FRLAN, J. MARIC/Novi list)
Šest apartmana i sobe od deset kvadrata
Na 11 tisuca kvadrata smjestit ce se tijela i ustanove HBK-a, od
radija i tiskovne agencije preko komisija i odbora do Centra za
promicanje socijalnog nauka. Predviden je prostor za knjižnicu, arhiv,
dvorane, ali i sobe i apartmani za smještaj biskupa i gostiju. Ima šest
apartmana, ostalo su sobe od deset kvadrata. Sva tijela dosad su bila
raspršena na nizu lokacija, što je, kažu u Crkvi, bilo organizacijski i
financijski zahtjevno. Sad ce se reorganizirati da poslovanje bude što
jeftinije.