Mi Hrvati imamo svega u preobilju - rekao je jednom akademik Josip Bratulić - pa tako imamo i tri pisma koja su konstituirala našu povijest. To je najprije latinsko pismo, zatim glagoljica, a koristilo se i ćiriličko pismo. Sv. Konstantin Ćiril, kada je stvarao glagoljicu, svakom slovu dao je određenu simboliku. Temeljno slovo pisma je "s", koje on naziva "slovo", a ima oblik kruga i trokuta koji označavaju neokrnjeno Božanstvo i Trojstvo. Sloviti na staroslavenskom znači govoriti; Slovjeni su oni koji govore, slove.
Kad se slovo "s" okrene, dobiva se slovo "i", a to je prvo slovo za imenovanje Isusova imena. I taj znak - u različitim inačicama - vole glagoljaši često isticati. Uz krug i trokut, u glagoljici se često ponavlja i križ, što označava Krista i njegovu muku. A križ - to je prvo glagoljsko slovo, ime mu je "Az", ja.
Glagoljica je, dakle, pismo Konstantina Ćirila Filozofa koje je on namijenio svim Slavenima. Izumio ga je 863. godine, prije puta u Moravsku, s misijom širenja kršćanstva među slavenskim pučanstvom. Znači, glagoljica se rodila prije 1.150 godina! Trajno se zadržala jedino kod Hrvata, a najduže u Istri i primorskim krajevima, ponajviše u liturgijske svrhe. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bile su Roč i Hum.
Glagoljica je djelo izrazite likovne i filološke kulture. Ona je stilizirano, na poseban način uređeno pismo, a po svojim oblicima nije slično ni jednom europskom ni azijatskom pismu. Ono je bilo uređeno kao zatvoren sistem: znakovi - slova bili su podložni slavenskim glasovima, jer glagoljica je fonetsko pismo. Bila je i brojevno pismo, tj. svaki je znak - slovo označavao i brojnu vrijednost.
Književnik i pjesnik dr. Mijo Mirković - Mate Balota piše: "Čitali su popi glagoljaši stare kvrgave glagolske misale i evanđelistare, pisali slavenska imena i prezimena starim, možda nespretnim ali našim pismom".
Glagoljicom su napisani najstariji naši pravni spomenici: Vinodolski i Krčki zakon, Istarski razvod i čitav niz pravnih dokumenata - isprava. Puk je također sudjelovao u gozbi toga pisma, neki su na svoje dovratnike ili kamenice za ulje dali glagoljicom uklesati svoje ime ili godinu gradnje ili izradbe pojedinih predmeta. (Pripremio Robert BURŠIĆ)