Ivana Brlić-Mažuranić neponovljiva je spisateljica čiji su romani kronika hrvatske državne povijesti i temelj nacionalnog identiteta, a njezin šegrt Hlapić jedan je od najprepoznatljivijih likova hrvatske dječje književnosti, rečeno je danas na svečanom obilježavanju stote obljetnice prvog objavljivanja njezina dječjeg romana "Čudnovate zgode šegrta Hlapića".
- Obilježavanje stote obljetnice od objavljivanja toga romana naše velike književnice i članice Akademije treba staviti u širi kontekst stvaranja identiteta nacije, kazao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić.
- Pripadala je povijesnoj obitelji - djed joj je bio veliki ban Ivan Mažuranić, a otac pisac i član Akademije Vladimir Mažuranić, dok je ona sama imala značajne kontakte i s utemeljiteljem HAZU-a Strossmayerom i s brojnim drugim povijesnim ličnostima, pojasnio je Kusić na svečanosti u HAZU-u.
Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je 1937. izabrana za članicu Akademije, i to na prijedlog Milivoja Dežmana. U tadašnji su je Akademijin Umjetnički razred primili Vladimir Nazor, Ivan Meštrović, Ljubo Babić, Mirko Rački i drugi.
- Sve to dio je onoga što zovemo kulturnim identitetom nacije, a njezina kultna djela pripadaju onome što mora i ostat će temelj našeg kulturnog identiteta u trenutku stvaranja naše nove povijesti ulaskom u Europu, poručio je Kusić.
Akademik Ante Stamać istaknuo je da je riječ o prvom hrvatskom romanu toga kova. "No, da bi se u potpunosti sagledala njegova važnost, potrebno ga je staviti u povijesni kontekst onoga što mu je prethodilo - a to je tradicija 19. stoljeća romantične težnje mladih za slobodom i onoga što je imao za posljedicu, a to je također velika tradicija književnosti za mlade odrasle Mate Lovraka i Ivana Kušana", kazao je Stamać.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač istaknuo je da je Hlapić možda najprepoznatljiviji lik hrvatske dječje književnosti i izvor čitalačke radoznalosti koji će zauvijek ostati hrvatski književni brend.
Na svečanosti je pročitana poruka pokrovitelja skupa, predsjednika Ive Josipovića, a o Ivani Brlić Mažuranić govorili su i njezina praunuka Matilda Ružić, pranećak Teodoro Darko Mažuranić te Theodor de Canziani Jakšić, skrbnik Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić.
Predavanja će držati akademik Dubravko Jelčić i Hans-Heino Ewers, ravnatelj Instituta za istraživanje dječje književnosti iz Frankfurta. Skup će zaključiti dramski recital o obiteljskim i društvenim prilikama Ivane Brlić-Mažuranić u godini nastanka "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" 1912., a izvest će ga studenti Akademije dramskih umjetnosti.
Današnji skup predstavlja vrhunac cjelogodišnje manifestacije "Hlapić 2013", koju Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti organizira tijekom čitave godine. On je i uvod u međunarodnu znanstvenu konferenciju "Od čudnovatog do čudesnog" koja će se održati u Slavonskome Brodu od 18. do 20 travnja i okupiti stotinjak znanstvenika.
"Čudnovate zgode šegrta Hlapića" objavio je 1913. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Sa svojih više od 130 domaćih i inozemnih izdanja, priča o malome šegrtu Hlapiću postala je najobjavljivaniji hrvatski roman uopće. Kroz prijevode već više od osam desetljeća, od prvog češkog prijevoda 1930., Šegrt Hlapić prisutan je u europskim i izvaneuropskim književnostima.
Roman je preveden na više desetaka jezika, među kojima su i dva izdanja na engleskom, tri na kineskom, osam na japanskom, pa čak i izdanje na esperantu, dva bengalska izdanja, vijetnamsko, sedam slovenskih izdanja.
Taj se roman odavno prelio preko ruba svoje književne egzistencije u brojne kazališne predstave, radioigre i razne medijske adaptacije. U zagrebačkom Dječjem kazalištu Trešnja večeras će biti izvedena istoimena predstava u režiji Renea Medvešeka. (Hina)