"Danas sam vodila mamu u pulsku bolnicu na završni pregled očiju prije operacije otklanjanja mrene. Iz bolnice su me nazvali prije nekoliko dana i rekli da dođemo u 9 sati. Došle smo 15 minuta ranije i predale sve papire. Kad smo ušle u čekaonicu bilo je 56 ljudi koji su, baš kao i mi, pozvani na pregled u 9 sati. Zašto svi u isto vrijeme? Jedan je aparat za pregled, jedan doktor i jedna sestra, a na pregled su došli mahom stariji ljudi koji su morali doći s pratnjom. Hoće li mi netko objasniti zašto?", piše nam čitateljica (podaci poznati redakciji).
- Ako pregled traje 10 minuta, ne treba viša matematika da se izračuna da svi pacijenti neće moći biti pregledani u istom satu. Ima li neki razlog koji ja ne razumijem ili se netko namjerno poigrava svim tim ljudima jer mu se, eto, ne da napraviti raspored. Najlakše je reći dođite svi u 9 i čekajte zauvijek. Možda vam se posreći da preživite u zatvorenoj čekaonici bez klime i prozora u nadi da ćete ako budete strpljivi progledati jednog dana. Amen!!!, ističe čitateljica.
Na Odjelu za oftalmologiju i optometriju, odgovaraju nam iz Ravnateljstva Opće bolnice, organizirali su dodatne termine za preglede tijekom srpnja radi smanjenja listi čekanja. Naime, za pregled biometrije čekalo je 300 pacijenata (vrijeme čekanja pet-šest mjeseci) te je plan voditelja Odjela dr. Marina Benazića bio da se svakodnevno pozove dodatnih oko 25 pacijenata.
- Namjera je bila pozitivna, no dojam je, očito, bio neugodan. Kontinuirano pokušavamo riješiti problem naručivanja više osoba u isto vrijeme, što bi bilo moguće kada bi bili zadovoljeni određeni uvjeti. Prvo, da se naručuje sukladno normativima za pregled (prosječno 10-15 minuta za kontrolne, a 20-30 minuta za prve preglede). U realnosti to nije tako jer bi liste čekanja, ne samo na oftalmologiji, tada bile "beskonačne". Drugi uvjet je da liječnik koji po rasporedu radi u ambulanti (poliklinika) toga dana, odnosno tih sati ne radi i ostale poslove, poput zbrinjavanja pacijenata na odjelu. Veselimo se danu kada će zdravstveni sustav biti uravnotežen na način da se svi zahtjevi za uslugama mogu pružiti sukladno pravilniku o normativima, kaže ravnateljica bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić.
Smatra da se prema spomenutom pravilniku mogu organizirati jedino privatne zdravstvene ustanove ili one javne koje ne ostvaruju ugovorenu obvezu s HZZO-om, što nije slučaj s pulskom bolnicom.
- Ne smije se zaboraviti i činjenica da HZZO ne prizna sve usluge ostvarene izvan ugovora pa tako na kraju godine imamo puno vraćenih računa. Preciznije rečeno, uslugu smo pružili, ali nam ne bude i plaćena, što je prošle godine iznosilo oko 13 milijuna kuna, veli dr. Hrstić i naglašava da specijalisti u pulskoj bolnici pregledavaju daleko iznad normativa gotovo u svim zdravstvenim djelatnostima, a mreža je u Istarskoj županiji uglavnom popunjena, što znači da se ne može zaposliti više liječnika kojima bi se pokrivali godišnji odmori, bolovanja, odlasci specijalista na edukacije. Trenutno su, recimo, na ORL-u od osmero zaposlenih specijalista troje na dugotrajnom bolovanju, a oni čine 38 posto zaposlenih na odjelu.
- I što učiniti? Gotovih specijalista nema na tržištu da se zaposle na određeno kao zamjena za bolovanje. Možemo ili zatvoriti ambulantu (što bi tada bilo s listama čekanja i brojem nezadovoljnih pacijenata?), ili opteretiti preostalih petero specijalista koji su već preopterećeni redovnim programom, ili
zabraniti godišnje odmore. Niti jedan od ova tri načina nije prihvatljiv, a najmanje je prihvatljivo zabraniti godišnji odmor. Jer dobar radnik je samo onaj koji je odmoran. A znate da se greške u medicini plaćaju životom. Nažalost, mi funkcioniramo tako što preopteretimo preostale zdrave i prisutne liječnike, kaže ravnateljica Hrstić. (Duška PALIBRK)