Iako su u Istarskoj, uz Primorsko goransku županiju na noge postavljeni prvi i jedini centri za gospodarenje otpadom, prema novom Planu gospodarenja otpadom 2016. do 2022., takvi centri mogli bi se u najmanju ruku smatrati promašenim investicijama. Od kada je stupio na mjesto ministra zaštita okoliša, sada tehnički ministar Slaven Dobrović nije skrivao svoje negodovanje vezano uz formiranje centara, tvrdeći da spaljivanje otpada koji će nastajati u postrojenjima ne može biti dugoročno održivo rješenje.
U Istri je sagrađen ŽCGO Kaštijun kao i neke pretovarne stanice, no planira li se na području Istarske i izgradnja sortirnica i centara za ponovnu uporabu, pitali smo Ministarstvo zaštite okoliša. Iz Ureda za odnose s javnošću odgovaraju da je fokus novog Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. na jačanju sustava odvojenog prikupljanja otpada. Među ključnim mjerama spominju kućno kompostiranje, centre za ponovnu uporabu i gradnju većeg broja manjih reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima.
- Kada bi se sustav koji sada počiva na centru za gospodarenje otpadom pojačao sortirnicama i reciklažnim centrima, povećao bi se udio recikliranja te bi se tako smanjile ulazne količine miješanog komunalnog otpada u ŽCGO Kaštijun. Na taj način prikupljeni papir i plastika umjesto kao gorivo iz otpada, završit će u sortirnicama i time omogućiti kružno gospodarstvo. Tako stvoreni prihodi bi amortizirali troškove i ublažili značajnije povećanje troška komunalnog sustava za građane. U taj model se može uklopiti i ŽCGO Kaštijun za obradu preostalog otpada, a sve će uvijek prvenstveno ovisiti o lokalnoj samoupravi koja je nadležna za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na svom području, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pritom im stoji na raspolaganju, poručila je Zorana Deljanin voditeljica Samostalne službe za odnose s javnošću i protokol u Ministarstvu zaštite okoliša. Na pitanje koliko bi zbog postojećeg koncepta i skorašnjeg službenog početka rada ŽCGO Kaštijun stanovnici Istre mogli skuplje plaćati odvoz komunalnog otpada nego građani u ostatku Hrvatske Deljanin je odgovorila:- Sustavom koji se bazira na konceptu centara za gospodarenje otpadom koji su razvijale prethodne Vlade, ne mogu se ispuniti EU obaveze o 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine, a k tome će zbog svoje glomaznosti i previsokih troškova održavanja, rezultirati povećanjem iznosa naknada za građane. Samo na primjeru Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun na području Istarske županije, prema procjenama s kojima raspolažemo, zbog prijašnje pogrešne politike, očekuje se značajno povećanje iznosa naknade koju plaćaju građani. Očekujemo da će se vrlo brzo utvrditi točan iznos povećanja, kaže Deljanin, dodajući da upravo iz tog razloga i mijenjaju politiku gospodarenja otpadom.
- Ministarstvo će učiniti ono što je zakonski moguće kako Istrijani ne bi imali znatno poskupljenje usluge odvoza otpada nakon što s radom počne ŽCGO Kaštijun. Moguće je spriječiti značajno poskupljenje cijene odvoza otpada, ali da bi se to i ostvarilo, važno je da općine, gradovi i županije prihvate unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, odgovaraju iz Ministarstva.
Zanimalo nas je što će se dalje događati s Kaštijunom, jer centar je sagrađen, utrošeni su ogromni novci, a sada se o njemu govori kao o promašenoj investiciji te hoće li ŽCGO Kaštijun u budućnosti raditi na principu MBO postrojenja i proizvodnje goriva iz otpada ili će se s vremenom koncept rada morati mijenjati i kako?
- ŽCGO Kaštijun je izgrađen na način i s tehnologijom koju su odredile prijašnje administracije. Unaprjeđenje koncepta rada i prilagodba će biti zadatak tvrtke koja upravlja Centrom. Sve to smatramo poželjnim i mogućim, kaže Deljanin.
S obzirom da još nije službeno potvrđeno tko će preuzimati gorivo iz otpada (SRF) i koliko će otkup plaćati građani u Ministarstvu vele da oni nisu vlasnik niti upravljaju ŽCGO-om.
- Poslovna odluka o proizvodnji bilo kojeg proizvoda trebala je biti utemeljena na dugoročnim projekcijama i procjeni rizika. Ugovori koji se odnose na preuzimanje goriva iz otpada, isključivo su u djelokrugu poslovanja te tvrtke, naglašavaju u Ministarstvu, potvrđujući nam da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne može sufinancirati predaju SRF-a, obzirom da je riječ o specifičnoj tržišnoj kategoriji. Po svemu sudeći, preuzimanje SRF-a tko kod da će ga u konačnici preuzimati, očito će morati plaćati građani.
Pitali smo istarskog župana kakve je korake poduzela Županija prema nadležnim institucijama kako se, pri službenom početku rada ŽCGO Kaštijun, ne bi ostvario scenarij da će upravo Istrani, zbog otvorenog i izgrađenog centra, uz Riječane plaćati najskuplji odvoz otpada u Hrvatskoj. Po njegovim riječima, gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja u vezi zaštite okoliša te je, tvrdi, zajednička zadaća usmjeriti napore k sprječavanju i smanjenju štetnih učinaka odlaganja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, a naročito na površinske i podzemne vode, tlo, zrak, što predstavlja i određeni trošak.
Istarska županija i ja kao župan činimo sve što je moguće da povećanje cijene odvoza otpada za građane Istre bude neznatno. Na tu temu sam održao sastanak s ministrom Dobrovićem i njegovim suradnicima kojima sam postavio niz pitanja o budućnosti zbrinjavanja našeg otpada te im ponudio i moguća rješenja o čemu očekujem pismeno očitovanje. Još uvijek ne možemo predvidjeti cijenu odvoza otpada, budući da ona ovisi o cijeni zbrinjavanja ostatnog otpada, kao i o količini selektivno prikupljenog otpada. Međutim, čitavo vrijeme zahtijevamo da se država maksimalno uključi u sufinanciranje istog putem Fonda za zaštitu okoliša i nadležno ministarstvo, kao i da se usvoji Nacionalna strategija zbrinjavanja ostatnog otpada kako bi taj dio sve županije primjenjivale na jednaki način, kaže Flego.
Otkriva da je Županija trenutno u fazi pregovora po pitanju zbrinjavanja ostatnog dijela te su zatražili moguća rješenja od Fonda, no službeno očitovanje još nisu dobili.
- Nije konačno definirano da će RSF preuzeti Holcim. Svakako ćemo se voditi najpovoljnijom ponudom za Istarsku županiju i njezine građane kako bi se cijena minimalno povećala, kaže župan. Na upit kada će se službeno otvoriti ŽCGO Kaštijun i kada će se znati konačna cijena odvoza, Flego ističe da je u tijeku probni rad ŽCGO Kaštijun tijekom kojeg se ispituju razni parametri koji će utjecati na cijenu. Tvrdi da će probni rad centra trajati do 1. listopada te da bi do tada trebali biti upoznati s više parametra.
- Sustav gospodarenja otpadom koji se implementira u Istarskoj županiji nije suprotan konceptu povećanja količine odvojeno prikupljenih sirovina, te je rezultat dugogodišnjeg rada i usklađen je sa svom važećom nacionalnom i europskom regulativom.
Novim sustavom gospodarenja otpadom u IŽ na lokacijama današnjih postojećih odlagališta, predviđena je gradnja sortirnica (za selektivno prikupljene frakcije, ali ne za miješani komunalni otpad). Gradnja centara za ponovnu uporabu nije u suprotnosti s namjenom Centra za gospodarenje otpadom jer se u Centru obrađuje ostatni otpad, naglasio je Flego.
Napominje da su svim planovima, studijama i analizama koje su rađene u cilju uspostave novog sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji i gradnje Centra, planirane mjere za smanjenje količina otpada i selektivno prikupljanje otpada izdvajanjem korisnih frakcija, a samo ostatak otpada (ostatni otpad) namijenjen je obradi na Centru. Župan je na kraju potvrdio da podržava najave Grupacije direktora CGO-ova pri HGK koji planiraju podizanje tužbe protiv Ministarstva zaštite okoliša, ukoliko novi Plan gospodarenja otpadom bude usvojen. (D. B. P.)