Anesteziolozi pulske Opće bolnice odnedavno u Ambulanti za liječenje boli primjenjuju novu terapijsku metodu - epidurolizu. Riječ je o invazivnom postupku, razvijenom u Europi 2008./09. godine, a u Americi nešto ranije, koji se prvenstveno pokazao učinkovit kod pacijenata koji trpe kroničnu bol uzrokovanu poremećajem u kralježnici i ne reagiraju na klasičnu analgetsku terapiju, blokade, epiduralne steroidne injekcije i slične postupke. Kroz sakralni hijatus (otvor u krsnoj kosti) anesteziolog pozicionira epiduralnu iglu unutar epiduralnog prostora te putem katetera ubrizga lijek. U tijeku postupka pacijent je budan jer je važno da može surađivati i razgovarati s anesteziologom, a zbog lokalne anestezije ne osjeća postavljanje posebno dizajnirane igle i katetera u epiduralni prostor. Postupak se izvodi u kirurškoj sali po principu dnevne bolnice - pacijent par sati nakon zahvata ide kući.
Dnevna bolnica
- Pod kontrolom rendgena i primjenom kontrasta liječnik dosegne mjesto u kralježničkom kanalu koje je zahvaćeno fibroznom promjenom i tu se injicira lijek hijaluronidaza te koktel od kortikosteroida i lokalnog anestetika. Hijaluronidaza je enzim koji ima važnu funkciju u rastapanju priraslica u epiduralnom prostoru i u oslobađanju oklopljenih korijena živaca koji izlaze iz kralježnice, pojašnjava voditeljica Ambulante za liječenje boli prim. dr. sc. Lada Kalagac Fabris, koja je s kolegama mr. sc. Suzanom Pečenković i dr. Aleksandrom Košetom obavila ovaj postupak na četvero istarskih pacijenata.
Pulski anesteziolozi educirali su se u hrvatskim klinikama koje provode ovu metodu, a to su KBC Sestre milosrdnice, Rebro i KBC u Osijeku, te u inozemstvu, za što su imali veliku podršku svoje ravnateljice doc. dr. sc. Irene Hrstić. Poznato je da kronična bol svojom progresijom, osim ograničenja funkcionalne aktivnosti, može dovesti i do fizičkog iscrpljenja, anksioznosti i depresije.
- Kronična vertebrogena, lumboishijalgična bol, kao i postoperativna kralježnička bol uzrokovane su velikim oštećenjima u epiduralnom prostoru, tankom području između unutrašnjosti kralježnice i zaštitnog sloja oko leđne moždine. Učestale upale kralježničkih zglobova, longitudinalnog ligamenta, hernijacije odnosno protruzije diskusa, kao i postoperativni ožiljci u kralježničkom kanalu dovode do stvaranja kronične upalne reakcije, edema, fibrozacije i priraslica koje ograničavaju prirodno kretanje zglobova i živčanih korijena i tako uzrokuju kroničnu neurogenu bol, kaže dr. Kalagac Fabris, anesteziolog - intenzivist. Dodajmo da je u svijetu specijalist za liječenje boli algolog.
Epiduroliza je namijenjena bolesnicima koji trpe kroničnu bol uslijed nezadovoljavajuće kralježničke kirurgije, zbog hernije i protruzije diska, spinalne stenoze, boli nakon kompresivnih fraktura kralježaka, zbog trauma ili metastatskog karcinoma, degenerativnog artritisa koji zahvaća više nivoa te druge boli koja ne reagira na epiduralnu injekciju steroida i opijata. S druge strane, epiduroliza je kontraindicirana kod kroničnih infektivnih stanja, sepse, koagulopatije, lokalne infekcije kože i potkožja te upalnog ožiljka na leđnoj moždini.
Timski rad
- Pacijenti su upućeni u to da ovo nije čarobni štapić, to je metoda koja se postupno ušuljava u vaše tijelo. Prvi tjedan ne treba očekivati velike pomake, možda 10-20 posto, ali između 1. i 4. tjedna bude dobro i to može trajati nekome šest mjeseci a nekome doživotno. Postupak je izrazito učinkovit kod dobro probranih bolesnika i ako treba može se ponavljati do 2-3 puta godišnje. Na žalost, ne jamči stopostotni učinak, ali može omogućiti bolesniku povratak aktivnom životu i radnim aktivnostima, smanjenje ili čak ukidanje farmakološke analgetske terapije. Smanjenje percepcije kronične boli za 50 posto smatramo jako dobrim učinkom, ističe dr. Kalagac Fabris.
To nije slijepa metoda, naglašava, nego je vođena uz pomoć dodatnog oka - rendgenskog aparata, što je čini prilično kontroliranom i sigurnom. Iza postupka čitav je tim: uz anesteziologa koji selekcionira pacijenta, provodi metodu i potom nadzire tijek liječenja, tu su i anestetičar koji treba omogućiti dobru komunikaciju s pacijentom tijekom zahvata te rendgenski inženjer koji brine da se sa što manje zračenja omogući što bolja vidljivost. Izvan sale je važna uloga sestre Monice Ševrlica u pripremi pacijenata i tijekom oporavka u dnevnoj bolnici gdje nakon zahvata pacijent mora odležati oko pola sata, podučava ih fizikalnim vježbama i prati kod povratka hodanju. (PIŠE Duška PALIBRK)
