Nakon što su se u četvrtak na otvorenju Dana arhitekture u Istri u pulskom MMC-u Luka predstavili odličnom, duhovitom i sadržajnom izložbom "Welcome To Šibenik", koja prikazuje Šibenik u bliskoj budućnosti u obliku stripa sastavljenog od diplomskih radova njihovih članova, sekcija mladih arhitekata Društva arhitekata Šibenik (Soba DAŠ) otvorila je prekjučer u Povijesnom muzeju Istre na Kaštelu dvodnevnu međunarodnu strukovnu konferenciju pod nazivom "Regionalni uvjeti".
Rušeći u četiri godine svog djelovanja predrasude pa i negativne kvalifikacije mladih kao nedorasle skupine (upravo se sada nalaze pred odlukom preuzeti
vodstvo cijelog Društva arhitekata Šibenika ili ostati njegova 'sekcija mladih'), sedmero arhitekata Sobe DAŠ predstavilo je niz ozbiljnih, osmišljenih projekata i inicijativa koji su u Šibeniku uzburkali arhitektonsku, ali i društvenu scenu - od projektiranja napuštene tzv. 'narančaste zgrade' TEF-a i njene prenamjene u centar mladih i civilnih udruga, organizacije velike izložbe o kontinuitetu moderne u impresivnoj zgradi šibenske Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić", inicijativa da jedna šibenska ulica ponese ime Ive Vitića, rođenog Šibenčanina i jednog od značajnijih hrvatskih arhitekata druge polovice 20. stoljeća, usput autora spomenute zgrade Gradske knjižnice, kao i inicijative za ponovno postavljanje česme s besplatnom pitkom vodom na šibenskoj rivi.
Posebno je zanimljiva njihova intervencija "Monokromna soba" u napuštenom hotelu Marina Lučica, gdje je ta lokacija korištenjem ultramarine boje (poznate kroz rad umjetnika Yvesa Kleina) postala apstraktni monokromatski prostor, a pritom nisu obojali jedino pozicije namještaja iščitane s nacrta i
fotografija izvornog stanja hotela.
U nastavku je iznimno zanimljivo predavanje održala istaknuta crnogorska arhitektica Dijana Vučinić, kustosica crnogorskog paviljona na ovogodišnjem venecijanskom bijenalu arhitekture (projekt solane Ulcinj) i koautorica prošlogodišnjeg venecijanskog postava "Treasures in Disquise", koji je
obuhvatio četiri napuštena, ruševna, ali impresivna zdanja; hotel Fjord u Kotoru, spomen dom u Kolašinu, prostor kajak kluba i ogromno zdanje Doma revolucije u Nikšiću. Ona je i osnivačica ljetne škole arhitekture KotorApss (održavane u bivšem zatvoru), a trenutno u Vladi Crne Gore vodi Odjel za razvojne projekte u urbanizmu i arhitekturi. Tijekom izlaganja o crnogorskoj arhitektonskoj sceni (za koju je rekla da u biti ne postoji), naglasila je da se dosad u toj zemlji nisu raspisivali javni arhitektonski natječaji. Pritom je istaknula važnost edukacije, posebno u razlikovanju eksploatacije i korištenja prostora.
Arhitekt Slobodan Jović iz Društva arhitekata Novog Sada (DaNS) kazao je da su oni, za razliku od Šibenčana, već preuzeli vođenje novosadskog Društva arhitekata, no da su oni, za razliku od šireg prihvaćanja ideja mladih šibenskih arhitekata, naišli na otpor institucija. Međutim, to im je dodatno osvijestilo važnost ovog udruženja i dalo poticaj za ostvarivanje vlastitih ideja. Uz afirmaciju arhitekture u cijelom društvu, glavna ideja Društva je regionalno
povezivanje s ostalim strukovnim društvima na području bivše države. U tom je smjeru upravo realiziran ovogodišnji novosadski Salon arhitekture, čiji su pobjednički radovi također izloženi u MMC-u Luka jer su, naime, članovi žirija bili predstavnici arhitektonskih scena iz cijele regije, a koji su ocjenjivali i lokalne radove i one iz šire regije. U cilju popularizacije arhitekture i umrežavanja svih kojima je stalo do prostora, Salon je organiziran na novosadskom željezničkom kolodvoru, koji je pritom revaloriziran. Ovo Društvo planira organizirati i arhitektonski festival.
Nagrađivani arhitekt i urbanist Davor Bušnja iz Dubrovnika govorio je o utjecaju globalnog turizma na lokalne mediteranske sredine, kazavši da je Dubrovnik "savršeni" primjer komercijalizacije javnog prostora grada. U svemu tome, dodao je, pozitivna je stvar da time grad postaje poligon za otpor i nove alternative, koje mogu biti primjer i drugim sredinama. Projekt europske prijestolnice kulture u tom smislu može biti okidač promjena.
- Paradoksalna je situacija u kojoj se nalaze stanovnici Dubrovnika; izuzetno su emotivno vezani za svoj grad, a gotovo ga ne koriste, ili tek u forsiranim festivalskim situacijama, kazao je Bušnja.
Konferencija je nastavljena jučer ujutro obilaskom središta grada uz predavanje Edne Jurcan "Pulska arhitektonska baština 20. stoljeća", a završena u večernjim satima predavanjem uglednog kritičara arhitekture i dizajna Maroja Mrduljaša "Turizam i modernizam", a zatim i izlaganjima Aleksandra Bedea "U paru za društvo - arhitektura Sibina Đorđevića i Milene Stanković Đorđević" i Luke Skansija o velikom slovenskom urbanistu Vladimiur Braci Mušiču.
(Z. ANGELESKI)
