Nakon što mu je u srijedu na pulskom Sajmu knjige u Istri službeno promovirana knjiga "Sarajevo: biografija grada" (u SAD-u i Londonu objavljena je 2006.), američki povjesničar Robert J. Donia jučer se za "Doručka s autorom" prvo obratio publici na sasvim korektnom hrvatskom jeziku, a onda na materinjem engleskom. Odgovarajući Voji Šiljku na pitanje zašto je odabrao Sarajevo i kao mjesto i kao predmet svoje doktorske disertacije, Donia je kazao da je Sarajevo povijesno raskrižje ideja i kultura.
Sarajevo se još oporavlja od rata
- U mnogim se aspektima čini da je današnje Sarajevo jednako onom Sarajevu prije ovog zadnjeg rata; kao da se karakter ljudi nije promijenio, no rat i opsada grada uništili su Sarajevo koje se još oporavlja od rata, kazao je Donia.
Autor kaže da je njegova knjiga o Sarajevu vrlo dobro primljena u BiH, no, dodaje, postoji niz stvari koje nisu naišle na razumijevanje kritičara, posebno ne njegovo pozitivno promišljanje Sarajeva.
Neizostavno pitanje bilo je o dosezima i političnosti Haškog suda, jer je Donia svjedočio u 15 predmeta, i to u suđenjima Miloševiću, Karadžiću, Mladiću, generalima koji su opsjedali Sarajevo, ali i pojedinim hrvatskim optuženicima.
- Haški je sud izgubio kredibilitet i povjerenje. Ovaj sud predugo traje da bi imao značajniji utjecaj na zajednice iz kojih dolaze optuženi i osuđeni. Drugo, zadnjih se godina radikalno promijenilo vodstvo tog suda. Puštanje Šešelja na slobodu jedna je od najglupljih odluka tog suda koje su se mogle zamisliti. Svaki je sud na neki način politički sud jer provodi zakone koje je usvojila neka vlada, ali čudna je unutarnja politika Haškog suda, gdje su suci, tužitelji, branitelji zapostavili misiju kažnjavanja zločinaca.
Višeslojna uloga Bosne
Vojo Šiljak zatim je dobro pitao što on, kao netko tko je bio u Vijetnamu, misli o činjenici da nije bilo istrage protiv SAD-a. Donia je kazao da je američka vlada dopustila oštre kritike protiv američkog rata u Vijetnamu, no time nije odgovorio na voditeljevo konkretno pitanje o razlozima izostanka istrage protiv SAD-a.
Gavrila Principa punih sto godina neki smatraju junakom, neki zločincem i teroristom, no veli Donia, za njega je on sve to, pa i više. Smatra ga definitivno najkontorverznijom povijesnom ličnošću, čije je djelo monumentalno utjecalo na bosansku, ali i na svjetsku povijest. Bosna je i periferija Europe, ali i istodobno i ulaz i izlaz iz Europe te je njena uloga i prije i danas višeslojna.
Balkan u Americi ima pretežito negativne konotacije kao područje stalnog sukoba i međuljudske mržnje, no, dodaje, njegova je dužnost kao povjesničara da te predrasude prokaže kao apsolutno krive. Voli njene ljude, ali ne zna kakav će biti put Bosne u budućnost. Najljepši dio Sarajeva mu je Stari grad, tržnica.; obožava hranu u tom gradu, posebno tufahije, a čevapčiće manje jer su mu malo prejaki. (Zoran ANGELESKI)