Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada kako bi se upozorilo na važnost životinja čiji opstanak najviše ugrožavaju ljudi.
Prvi je put obilježen 1931. godine, tijekom konvencije ekologa u Firenci, kako bi se upozorilo na ugroženost životinjskih vrsta, a prerastao je u događaj posvećen brizi za sve životinje. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a glavni uzrok ugroženosti životinjskih vrsta je ponajprije čovjek. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ističe da Hrvatska može biti ponosna na bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, koje može zahvaliti očuvanim staništima.
Hrvatska po bioraznolikosti među prvima u Europi
"Kako bi Hrvatska po bioraznolikosti i dalje bila među najbogatijim europskim zemljama, moramo osvijestiti činjenicu da su čovjek i priroda neraskidivo povezani, a naše djelovanje planirati u skladu sa zakonima prirode", poručio je Zmajlović. Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat, no do sada je ukupno zabilježeno oko 40.000 vrsta.
Pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50.000 do preko 100.000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Takvi su nalazi rjeđi kad su u pitanju ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci, budući da su te skupine relativno dobro poznate. S druge strane, skupine poput algi, mahovina, gljiva i beskralješnjaka vrlo su slabo istražene.
U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s velikom raznolikošću i očuvanim staništima. Unatoč određenih mjera za očuvanje vrsta i njihovih staništa, mnoge su vrste kod nas i dalje ugrožene, a takav je trend i na svjetskoj razini, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Trećini ugroženih vrsta prijeti izumiranje
Međunarodna unija za očuvanje prirode, po čijim kriterijima se procjenjuje ugroženost vrsta, na najnovijem "crvenom popisu" kao ugrožene navodi ukupno 70.294 vrsta, što je 3,9 posto od ukupnog broja opisanih vrsta. Gotovo trećina ugroženih vrsta je suočena s visokim rizikom od izumiranja. U Hrvatskoj su izrađeni "crveni popisi" za 17 skupina te popis špiljske faune, koji obrađuje više skupina vezanih uz taj specifični tip staništa. Najveću prijetnju divljim vrstama u Hrvatskoj predstavljaju preinake prirodnih ekosustava, odnosno aktivnosti koje izravno uništavaju njihova staništa, te korištenje bioloških resursa i onečišćenje. To se posebno odnosi na brane i korištenje voda, otpadne tekućine iz poljoprivrede, šumarstva i komunalne otpadne vode, te izgradnju stambenih i urbanih područja.
Sve više Hrvata odbacuje krzno i kožu
Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman izjavio je Hini da unatoč mnogim problemima u Hrvatskoj raste svijest o potrebi zaštite životinja. Zakon o zaštiti životinja i dalje se ne provodi u potrebnoj mjeri, no svakim danom sve je više građana, političara i poznatih osoba koje su svjesne važnosti zaštite životinja, tvrdi Oman.
"Svakim danom u Hrvatskoj raste broj vegetarijanaca i vegana, ljudi koji odbacuju krzno i kožu, i onih koji koriste samo proizvode koji nisu testirani na životinjama, ne posjećuju cirkuse i udomljuju životinje umjesto da ih kupuju", kaže Oman. Podsjetio je da Zakon o zaštiti životinja propisuje edukaciju, prvenstveno lokalnim zajednicama koje su dužne provoditi i programe zbrinjavanja, kastracije i udomljavanja životinja. Na žalost, kaže Oman, rijetki su pozitivni primjeri onih koji to i provode, poput Zagreba i, djelomično, Čakovca.
Zagrebački Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i ove godine u suradnji s udrugama za zaštitu životinja organizira obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinja u subotu, 4. listopada, na jezeru Bundeku. (Hina)